Šta usporava legalizaciju objekata

Na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture objavljena je baza svih nezakonito izgrađenih objekata. Tu se tačno može videti koliko ima nelegalno izgrađenih porodičnih, proizvodnih, stambenih, komercijalnih, ekonomskih objekata u svakoj opštini i gradu. To bi, kako se najavljuje, trebalo da ubrza i olakša proces ozakonjenja nelegalno izgrađenih objekata, kojih je čak više od dva miliona.

Kada je pre deceniju država pokušala da reši problem nelegalnih objekata govorilo se da ih je 800.000 i da neće više moći bespravno da se gradi. Međutim, nastavljena je divlja gradnja, pa se došlo do milion takvih objekata, pa milion i po, a sada ih je izbrojano čak dva miliona.

"Mi smo kao Ministarstvo dali određene kvote svim jedinicama lokalne samouprave, svakoj opštini i gradu da moraju da donesu 30 rešenja o ozakonjenju na mesečnom nivou. Ovom bazom mi smo podvukli crtu u i rekli smo sve ono što je građeno nelegalno uneto je u bazu, sve ono što ćemo graditi nakon popisa nezakonito izgrađenih objekata podleći će odredbama Zakona o planiranju i izgradnji a ne Zakona o ozakonjenju objekata", kaže Darinka Đuran, pomoćnik ministra građevinarstva.

Najviše nelegalnih objakata je u Beogradu, oko 250.000. U proteklih godinu i po dana po Zakonu o ozakonjenju rešeno je 15,5 hiljada predmeta.

Nemanja Stajić, gradski sekretar za legalizaciju Beograda kaže da imaju satelitski snimak koji im pomaže u utvrđivanju roka izgrađenosti objekta.

"Odgovorno tvrdim kao lice koje rukovodi Sekretarijatom za poslove legalizacije objekata da nijedan objekat koji je izgrađen nakon roka koji je zakon predvideo nije ozakonjen. Svi ti objekti koji su građeni posle roka ne ispunjavaju zakonske uslove i kao takvi neće biti ozakonjeni", kaže Stajić.

Najčešći problemi koji usporavaju legalizaciju su nerešeni imovinsko pravni odnosi. U mnogim gradovima navode da nemaju dovoljno ljudi koji rade na tim poslovima.

"Broj ljudi je mali, nas desetak radi na tim poslovima svaki od zaposlenih je zadužen sa najmanje po pet hiljada predmeta i to bi bio najveći problem. Inače, samo sprovođenje zakona je toliko jasno definisano da u tom delu nemamo problema", kaže Aleksandar Petrović iz Sekretarijata za planiranje i izgradnju u Nišu.

Cena takse legalizacije stambenog, odnosno porodičnog objekta je 5.000 dinara, a prema očekivanjima, država bi na osnovu taksi trebalo da prihoduje oko 26 milijardi dinara koje će biti uložene u infrastrukturu.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво