Narodno pozorište poklanja karte za predstavu “Knjiga druga”

Izvor: Lepota i zdravlje, 18.Apr.2015, 17:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Narodno pozorište poklanja karte za predstavu “Knjiga druga”

Narodno pozorište iz Beograda poklanja dva puta po dve karte za predstavu “Knjiga druga” najbržim čitaocima koji se jave na mejl www.lepotaizdravlje.rs@gmail.com i ostave svoje podatke (ime, prezime, mesto stanovanja) a u subject mejla napišu KNJIGA DRUGA. Predstava se igra u nedelju, 19. aprila u 20,30 časova na sceni Raša Plaović. Jedan od razloga što je Branislav Nušić u šezdeset i prvoj godini života još jedanput odlučio da prihvati „nezahvalnu i glavoboljnu“ dužnost upravnika pozorišta, ovaj put sarajevskog, i da u poodmaklim godinama „napusti svoj voljeni Beograd, u kome je rođen“ – po mišljenju Borivoja Jevtića – bio je moralni udarac koji mu je 1924. godine zadala Srpska kraljevska akademija nauka i umetnosti ne uvrstivši ga čak ni među kandidate za izbor u svoje članstvo. „Široj javnosti“, tvrdi Siniša Paunović, „nije bila poznata pojedinost da on formalno nije bio ni predložen. Međutim, na velikog komediografa baš ta činjenica je ostavila, izgleda, najteži utisak. S druge strane“, primećuje Paunović, „ona je (to se danas pouzdano vidi) delovala i pozitivno. Videći da nije čak ni kandidovan, a obavešten dobro od svojih prijatelja šta mu je u stvari zamerano u Akademiji (…), on je počeo sve ozbiljnije da gleda na svoj književni rad. Nije više tražio samo komične situacije, nije se trudio da zasmeje, nego i da ošine, da uđe u problem.“ Kad ovo kaže, Paunović očigledno ima u vidu poslednju deceniju Nušićevog života i rada, od povratka iz Sarajeva (1928) pa do smrti (1938), deceniju u kojoj su nastale komedije: Gospođa ministarka, Mister Dolar, Ožalošćena porodica, Dr i Pokojnik. Prema tome i on, kao i većina kritičara i teatrologa, potpuno previđa sarajevski period (od februara 1925. do aprila 1928), iako je u njemu – prema hronološkom spisku Nušićevih dramskih dela, koji je sam napravio – nastalo sedam tekstova namenjenih pozorištu: 1926. godine četiri „male scene“: Muva, Dugme, Kirija i Miš, a 1927. drama Knjiga druga, „dramska bajka“ Večnost i komedija Opasna igra. Ali, treba reći da se tri međusobno korespondentna dramska teksta iz 1927. godine – od kojih je samo Knjiga druga, u režiji autora, izvedena na sarajevskoj sceni – i po fakturi i po tematici izdvajaju iz Nušićevog dramskog opusa, i da su ih, verovatno, baš zato kritike i teatrologija, po pravilu previđale. A piščevo napuštanje sopstvene poetike nije bilo slučajno, već je, po svoj prilici, deo njegovog odgovora na konstataciju „besmrtnika“ da on nije „akademska figura“. Naime, u pismu kćeri (Giti Nušić-Predić) povodom neizbora u Akademiju, Nušić ovako objašnjava svoju „akademsku propast: „Moja tragedija leži najvećim delom u tome što sam ja humoristički pisac. Humoristički pisci sviju naroda plaćali su uvek slast svojih uspeha gorčinom potcenjivanja.“ (…) Dakle, neizbor u Akademiju toliko ga je potresao da on u pismu kćeri govori o svojoj tragediji koja je „najvećim delom“ prouzrokovana time što piše komedije, odnosno što ljudi lako „podležu predrasudi da je duhovitost sinonim neozbiljnosti“. (…) Međutim, stvaralačka invencija ga ni u poodmaklim godinama nije napuštala. „U času kad pišem jednu priču“, poverava se on kćeri u pomenutom pismu, „po pet ili šest drugih motiva navaljuju na mene, a u času kad pišem jednu komediju, po pet i šest gotovih, u zamisli potpuno razrađenih sižea tiskaju se oko mene, žure se i gone me da ih prihvatim“. Nije li, prema tome, logično pretpostaviti da je u Sarajevu, opsednut i dalje mišlju da u našoj sredini kao humorista ne može ništa dobro očekivati, rešenje svesno potražio u drugačijoj književnoj orijentaciji koja neodoljivo podseća na tzv. magični realizam. (…) Rediteljka Anđelka Nikolić Dramaturg Slobodan Obradović Scenograf Vesna Popović Kostimograf Olga Mrđenović Kompozitor Draško Adžić Scenski govor Dijana Marojević Diklić Scenski pokret Bojana Mišić Dizajn zvuka Vladimir Petričević Korepetitor Stefan Zekić, saradnik Opere Snimljena muzika: Dušica Mladenović, violina Boris Brezovac, viola Aleksandar Latković, violončelo Dobrivoje Milijanović, snimatelj Premijerna podela: Rajna Maretić-Dolska, prvakinja dramska Nela Mihailović Ida Podgradska, dramska subreta Zlatija Ivanović Mira, početnica i učenica Rajnina Marija Bergam Ivan Ivanović Dušan Matejić Ljubavnik Srđan Karanović Gospodin Teodor Gojko Baletić Dramski pisac Bojan Krivokapić Urednik „Komedije“ Andreja Maričić Kritičarka revije „Novi xorizont“ Danijela Ugrenović Kritičar žurnala „Jutro“ Predrag Miletić Harmonikaš Dušan Stojanović

Nastavak na Lepota i zdravlje...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Lepota i zdravlje. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Lepota i zdravlje. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.