Strah od javnog nastupa

Izvor: S media, 01.Okt.2010, 13:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Strah od javnog nastupa

Strah od javnog nastupa je, prema najnovijim istraživanjima, najizraženiji strah. Prema nekim procenama, ovaj srah je kod većine ljudi izraženiji od straha od letenja, odnosno straha od smrti. Obično je asocijacija na ovu vrstu straha situacija u kojoj treba održati govor pred širokim auditorijumom, međutim, on može da se javi i kada treba nešto da saopštimo mnogo manjoj grupi; da održimo prezentaciju, podnesemo izveštaj ili razmenimo ideje sa drugim ljudima.

Strah >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << od javnog nastupa

Advokati, profesori, političari ili studenti su stalno u prilici da javno istupaju i da govore pred drugima; stoga nije teško zamisliti kakve sve teškoće ovaj strah može da donese onima čiji posao zahteva stalno javno izražavanje.

Širok je spektar svakodnevnih životnih situacija u kojima se pred nas stavlja zahtev da govorimo pred grupom drugih ljudi; bilo da se radi o iznošenju svog stava na sa sastanku kućnog saveta, držanju zdravice, postavljanju pitanja na predavanju ili držanju prezentacije pred kolegama na poslu. Javni nastup, u ovim prilikama, ako je dobro osmišljen i adekvatno realizovan, donosi socijalnu, profesionalnu i ekonomsku satisfakciju. Obzirom na dobrobiti koje nosi uspešno izveden nastup pred drugima, jasno je da većina ljudi ima potrebu da savlada i unapredi ove veštine. Ipak, postoje ljudi koji, iako bi voleli da javno izraze svoje stavove i mišljenje, imaju ili nedostatak veštine ili strah od javnog predstavljanja.

***********

Strah od javnog nastupa je oblik socijalne anksioznosti. On može da bude izražen kao teškoća da se govori pred drugima, kao nedostatak veštine da se pred drugima na adekvatan način izrazi, a može da bude i posledica interakcije ova dva fenomena. Ovaj strah ili anksioznost se manifestuje kroz tri različita sistema odgovora; kognitivno funkcionisanje, motorno ponašanje i reakcije autonomnog nervnog sistema.

***********


Šta je strah od javnog nastupa?

Strah od javnog nastupa je oblik socijalne anksioznosti. On može da bude izražen kao teškoća da se govori pred drugima, kao nedostatak veštine da se pred drugima na adekvatan način izrazi, a može da bude i posledica interakcije ova dva fenomena. Ovaj strah ili anksioznost se manifestuje kroz tri različita sistema odgovora; kognitivno funkcionisanje, motorno ponašanje i reakcije autonomnog nervnog sistema. Često se dešava da su ovi sistemi odgovora u međusobnoj interakciji i da se javljaju gotovo istovremeno.

Destruktivne misli

Unutar kognitivnog sistema se javljaju teškoće u mišljenju kao što je nemogućnost da se setimo nekih važnih stvari, zbunjenost, teškoća da se skoncentrišemo na temu o kojoj govorimo, nemogućnost da se nađu adekvatne reči. Sa druge strane, prisutno je izrazito usmeravanje pažnje na sebe, naročito na vidljive telesne reakcije i simptome anksioznosti i na sopstvene greške. Moguće je razlikovati nekoliko bazičnih strahova koji se u ovim situacijama javljaju kod osoba koje imaju fobiju od javnog nastupa:

* Strah od toga što su svi pogledi uprti u njih.

* Strah od toga da će doživeti panični napad koji će pokvariti prezentaciju.

* Strah da se neće ponašati na način koji je primeren situaciji (da će govoriti besmislene stvari, da će grešiti u izlaganju, da će doživeti blokadu misli).

* Strah da će im se javiti simptomi anksioznosti kao što su crvenilo, tremor, znojenje, drhtanje glasa, koji će biti očigledni svima i koji će ometati nastup.

* Strah od toga da će biti kritikovani i negativno vrednovani; da će biti doživljeni kao anksiozni, nekompetentni, čudni, neinteresantni, ili čak dosadni ili glupi.

* Strah da će negativna kritika biti pogubna po njih na taj način što će biti odbačeni od drugih.

Strah od negativne samoocene može biti podjednako destruktivan kao i strah od toga da će nas drugi negativno vrednovati. U svakom slučaju, iako strah od negativnog vrednovanja sebe može da bude jedan od razloga straha od javnog nastupa, treba imati na umu da je strah od javnog izražavanja češće povezan sa težnjom da se zadovolje propisane socijalne norme nego sa ličnim perfekcionizmom osobe.

Prethodno navedeni strahovi se manifestuju kroz čitavu seriju učestalih, na sebe usmerenih negativnih reakcija koje sprečavaju osobu da se usmeri na zadatak koji ima pred sobom. Tipični primeri ovakvih misli su: “Drugima će biti smešno ono o čemu govorim“, „Nikoga neće interesovati ono što imam da kažem.“, „Drhte mi ruke, to je loš znak.“, „Izblamiraću se.“.

***********

Unutar kognitivnog sistema se javljaju teškoće u mišljenju kao što je nemogućnost da se setimo nekih važnih stvari, zbunjenost, teškoća da se skoncentrišemo na temu o kojoj govorimo, nemogućnost da se nađu adekvatne reči. Strah od javnog izražavanja češće povezan sa težnjom da se zadovolje propisane socijalne norme nego sa ličnim perfekcionizmom osobe.

***********


Telesni simptomi

U motorici osoba kod kojih je izražen strah od javnog nastupa uočljivo je ponašanje izbegavanja i bekstva iz situacije javnog izražavanja. Obzirom da govornik ne može da pobegne od publike koja čeka da joj se obrati, kod njega se javljaju somatske promene u vidu mišićne tenzije i otežanog disanja, izraz straha na licu, izveštačen smeh ili osmeh, napet ili drhtav glas, monotonija u glasu ili neprirodno dubok glas, bezizražajna facijalna ekspresija, učestalo treptanje, zamuckivanje, stanke u govoru i česte greške, krut ili pognut položaj tela.

Kada su okolnosti takve da omogućavaju da se ublaži preteća situacija, mogu da se jave određena defanzivna ponašanja kao što su konzumiranje alkohola neposredno pred izlazak pred publiku, čitanje iz prethodno napravljenih beleški, izbegavanje kontakta očima sa publikom ili završavanje izlaganja u što kraćem vremenskom roku.

Reakcije autonomnog nervnog sistema kao što su tremor, znojenje, lupanje srca, suve usne ili bol u želudcu u nekim situacijama mogu da postanu izuzetno velikog intenziteta, tako da ih osoba doživljava kao napad panike.

Svaka od ove tri komponente reakcija (kognitivnih, motornih i autonimnih) je u različitoj meri izražena kod različitih osoba; strah od istupanja pred drugima se kod nekih ljudi manifestuje kroz izrazite telesne reakcije, dok se kod nekih drugih ovakve reakcije gotovo nikada ne javljaju. Nekada se dešava da osoba uprkos tome što oseća snažan strah na kognitivnom i telesnom nivou ipak bude sposobna da perfektno održi svoje izlaganje.

Kada nastaje strah od javnog nastupa?

Ovaj strah može da se javi iznenada nakon nekog stresnog ili ponižavajućeg iskustva javnog predstavljanja, iako je uobičajenije da se razvija tiho i da postane uočljiv tek pri kraju detinjstva ili u periodu adolescencije. U studiji koju su objavili Štajn, Voker i Ferde navodi se da se kod 90% osoba koje su učestvovale u istraživanju ovaj strah javio pre dvadesete godine života. Drugi istraživači, Hofman, Elers i Rot, navode da se strah od javnog nastupa javlja u proseku u trinaestoj godini života.

Adolescencija je kritičan period u kome mlada osoba ima potrebu da se oseti prihvaćenom od grupe kojoj pripada, svojih vršnjaka, i u kome treba da pronađe svoje mesto i ulogu u socijalnom sistemu koji je drugačiji od porodičnog. U periodu detinjstva dete se suočavalo sa zahtevima nove sredine kao što su školski ambijent i izazovima prilagođavanja i stvaranja prijateljskih veza sa drugom decom, međutim, u periodu adolescencije ono će se suočiti sa još složenijim zahtevima. Adolescent će, zahvaljujući višem stupnju kognitivnog razvoja, postati svesniji toga da postoji određeno neslaganje između slike o sebi i toga kako ga drugi opažaju. Adolescenti koji imaju manje kapaciteta za prevladavanje ovih stresnih situacija će iz tog razloga biti anksiozniji i ispoljavaće reakcije izbegavanja u socijalnim situacijama.

Ovaj strah se često iz adolescencije prenosi u odraslo doba i počinje da predstavlja hroničan problem. Fobija od javnog nastupa u nekim slučajevima može da se javi prvi put u odraslom dobu, i to najčešće kod osoba koje nikada ranije nisu imale potrebe da istupaju javno, pa im ova situacija predstavlja potpuno nov i nepoznat izazov, koji je samim tim i zastrašujuć.

Šta potpomaže stvaranje i održavanje straha?

Ima mnogo faktora koji mogu da podstaknu i da utiču na održavanje straha od javnog nastupa. Jedan od njih je negativno iskustvo iz prošlosti; ako je osoba već imala u svom iskustvu neuspeh u javnom izražavanju to će svakako povećati verovatnoću da će se svaki sledeći put osećati zastrašeno pred neki javni nastup. Naravno, ovo ni u kom slučaju nije pravilo i nikako neće važiti za sve ljude. Da li će neko svoje razočaranje prvim javnim nastupima pretvoriti u strah od svakog sledećeg zavisiće od velikog broja faktora; same ličnosti, učestalosti negativnih iskustava, nivoa stresa, kako aktuelnog, tako i onog u momentu dešavanja negativnog iskustva.

Drugi važan faktor jesu iskustva drugih. Trema koja je uobičajena i kod ljudi koji inače nemaju strah od javnog istupanja kod osoba sa nižim nivoom samopouzdanja može da bude pojačana slušanjem negativnih iskustava drugih i identifikovanjem sa njima.

Sledeći bitan faktor predstavlja nedostatak iskustva u nastupanju pred publikom i usled toga nedovoljna razvijenost veštine govorništva. Ovaj nedostatak iskustva je uglavnom posledica neadekvatne edukacije, nedostatka adekvatnih modela od kojih je moguće naučiti govorničke veštine ili jednostavno nedostatka prilika za uvežbavanje ovih veština.

Decu treba učiti veštinama javnog nastupanja

Veoma je važno da deca od malena dobiju mogućnost da nastupaju pred publikom. Kao što je već rečeno, istraživanja pokazuju da se kod većine ljudi strah od javnog nastupa javlja u periodu adolescencije. Stoga je od izuzetne važnosti da deca i pre tog perioda dobiju priliku da isprobaju i nauče veštine javnog nastupa, kako im kasnije u odraslom dobu ovaj strah ne bi ometao socijalno funkcionisanje.

***********

Ima mnogo faktora koji mogu da podstaknu i da utiču na održavanje straha od javnog nastupa. Najčešći su: negativno iskustvo iz prošlosti, nivo stresa u tom periodu, identifikovanje sa negativnim iskustvima drugih, nisko samopouzdanje, nedostatak iskustva.

***********


Kako prevazići strah od javnog nastupa?

Strah možete da pobedite samo ako se sa njim suočite. Izložite se situacijama koje od Vas zahtevaju da govorite pred drugima. Radite na sebi, pohađajte različite seminare, predavanja i edukativne radionice koji Vam mogu pomoći da na što brži i efikasniji način otklonite strah izazvan nerealnim osećajem da će Vaši nedostaci izaći na videlo i da ćete zbog toga biti ismejani. Niste savršeni, i nikada nećete ni biti, ali tajna uspeha upravo i jeste u prihvatanju te činjenice. Što budete sigurniji u sebe, to će Vaš strah od istupanja pred publikom biti manji.

Nekoliko korisnih saveta za pripremu Vašeg sledećeg uspešnog nastupa pred drugima:

>>> Razbijte iluziju o tome da Vas svi ljudi gledaju i procenjuju!


Često u situaciji u kojoj se nađemo pred grupom ljudi pogrešno mislimo da su svi oni koji se nalaze ispred nas zainteresovani za ono što govorimo, mislimo ili radimo. Naprotiv, ljudi su uglavnom fokusirani na sebe i zabrinuti za to šta drugi misle o njima, pa im jako malo vremena ostaje da analiziraju i kritikuju druge. Kako Vi reagujete kada ste u publici; da li slušate baš svaku reč, da li analizirate svaki potez govornika? Setite se da profesionalni govornici koriste čitav niz tehnika kojima privlače pažnju slušalaca jer su ljudi uglavnom zaokupljeni drugim stvarima, a ne nastupom govornika.

>>> Govor pred drugima nije pozorišna predstava!

U većini svakodnevnih situacija naš nastup pred drugima ima za cilj davanje adekvatnih informacija, a ne demonstriranje glumačkih veština. Slušaoci koji se nalaze ispred Vas ne ocenjuju Vaš scenski nastup, već su tu da bi od vas dobili informacije ili čuli ideje. Umesto da brinete o tome kako ćete izgledati pred drugima, usresredite se na to da koncizno izložite ideje zbog kojih ste tu.

>>> Izlaganje pred publikom ne mora da bude monolog!

Jednostavno, razgovarajte sa ljudima koji su pred Vama, koristite veštine koje koristite u svakodnevnoj interakciji sa ljudima koji Vas okružuju. Ovu tehniku često koriste i profesionalni govornici. Koncetrišite se na poruku koju treba da prenesete, a ne na to da budete nešto što niste.

>>> Dobra priprema smanjuje strah od izlaganja!

Gotovo sva istraživanja koja su se bavila temom straha od javnog nastupa govore da se do 70% straha može kontrolisati tako što se dobro pripremite za prezentaciju. Priprema vam omogućava da na adekvatan način osmislite šta ćete reči i na koji način. Nakon što napravite selekciju informacija i odlučite kojim redosledom i na koji način ćete ih izložiti, možete da provežbate izlaganje sami, bez publike. Pored toga što će Vam pomoći da kasnije na samoj prezentaciji izložite informacije konciznije, svakako će smanjiti i nivo straha.

>>> Prisustvo određenog stepena treme je neizbežno

Izjava pisca Marka Tvena: “Ljudski mozak je čudna stvar. Počne da radi u trenutku rađanja, a stane kad ustanemo da održimo govor.“, predstavlja najbolji dokaz da tremu pred javni nastup u određenom stepenu imaju svi, pa čak i javne ličnosti kojima nastupi u javnosti predstavljaju sastavni deo profesije. Određen stepen treme pred javni nastup je normalna i prirodna pojava, i nekada može čak da deluje i stimulativno, u smislu da se još bolje skoncentrišemo na temu o kojoj govorimo.

***********

Nekoliko korisnih saveta za pripremu Vašeg sledećeg uspešnog nastupa pred drugima: Razbijte iluziju o tome da Vas svi ljudi gledaju i procenjuju. Govor pred drugima nije pozorišna predstava. Izlaganje pred publikom ne mora da bude monolog. Dobra priprema smanjuje strah od izlaganja. Prisustvo određenog stepena treme je neizbežno.

***********


Izvor: Danas

Nastavak na S media...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.