Državni akademski hor Glinka svečano otvorio 46.Bemus

Izvor: Press, 20.Okt.2014, 22:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Državni akademski hor Glinka svečano otvorio 46.Bemus

Najznačajniji festival umetničke muzike u regionu, ovogodišnji 46. Bemus svečano je otvoren večeras u Sava centru koncertom slavnog ruskog Državnog akademskog hora Glinka pod dirigentskom upravom Vladislava Černušenka.
Manifestaciju kojom se Beograd ponosi od njenog osnivanja 1969.godine, 46. po redu praznik klasične muzike, zvanično je otvorio u ime osnivača Skupštine grada gradonačelnik Siniša >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << Mali.

On je rekao da Bemus od osnivanja do danas predstavlja jednu od najuglednijih i najvažnijih kulturnih manifestacija u gradu, da su proteklih decenija nastupali najznačajniji umetnici epohe i filharmonijski orkestri iz celog sveta.

"Uživali smo u nastupima Karajana, Mehte, Rostropoviča, Rihtera, Majskog i mnogih drugih velikana svetske muzičke scene, Beograd je već decenijama svakog oktobra prestonica muzičke svečanosti najvećeg kvaliteta i to je tradicija prema kojoj ćemo se i u buduće odnositi sa najvećom pažnjom", istakao je gradonačelnik.

Čast prvog nastupa na ovogodišnjem Bemusu imao je ruski hor Glinka čija istorija seže pet vekova unazad. Vrhunski vokalni umetnici koje je publika u Srbiji do sada mnogo puta oduševljeno slušala, pred nekoliko hiljada posetilaca u Sava centru još jednom su pokazali svu raskoš najtananijeg instrumenta, ljudskog glasa.

Nakon izvođenja državnih himni Srbije i Rusije, mešoviti hor Glinka je koncert počeo

muzikom Stevana Stojanovića Mokranjca (1856-1914) jednog od tri programska oslonca ovogodišnjeg Bemusa i najznačnije ličnosti u srpskoj muzičkoj kulturi čija se stogodišnjica smrti obeležava ove godine.

Mokranjac je pretežno stvarao horska dela zasnovana na narodnim napevima, jedno od njegovih najizvođenijih duhovnih dela je Liturgija sv. Jovana Zlatoustog za mešoviti hor iz koje je Glinka meko i anđeoski toplo otpevao "Tebe pojem" uz salve aplauza.

Vokalni umetnici prefinjenog izraza sa dubokim razumevanjem otpevali su treću pesmu kanona Njest svajt iz Mokranjčevog Opela u fis-molu.

Nakon duhovnih kompozicija usledilo je virtuozno izvođenje jedne od najsloženije Mokranjčeve rukoveti, Pete rukoveti (Iz moje domovine) iz njegovog centralnog opusa svetovne muzike.

Hor Glinka osnovao je 1479.godine car Ivan III kao Carsko pevačko sveštenstvo, i do početka 18. veka su delovali u Moskvi. U vreme Petra Velikog pevači su uvek bili blizu cara koji im se i sam pridruživao u pevanju, 1703. godine preimenovan je u Dvorski hor i učestvovao je u svečanostima povodom osnivanja Sankt Peterburga.

Sa horom su u njegovoj dugoj istoriji radili izuzetni ruski kompozitori Dmitrij Bortnjanski, Mihail Ivanovič Glinka, Milij Balakirjev, Nikolaj Rimski Korsakov i ostavili značajan trag. U savremeno doba hor je doživeo preporod 1974.godine kada je na njegovo čelo došao Černušenko, veliki dirigent, nosilac zvanja Narodni umetnik Rusije.

Černušenko za rad sa horom odabira remek dela ruske i evropske klasične muzike, dela savremenih ruskih kompozitora ali i zaboravljena ili manje poznata dela ruske muzičke baštine.

Publici 46.Bemusa sa horom Glinka predstavio je muziku Georgija Sviridova (1915-1988), ruskog neoromantičarskog kompozitora okrenutog ka ruskoj narodnoj tradiciji, značajnog po delima vokalne muzike. Hor Glinka je izveo duhovnu kompoziciju "Tri hora" komponovanu za istorijsku dramu "Car Fjodor Ivanovič" Alekseja Tolstoja.

Hor je izveo Dva fragmenta iz horske simfonije sa radnjom „Zvona“

Valerija Gavrilina (1939-1999), jednu od najčešće izvođenih kompozicija protojereja Aleksandra Kosolapova "Utverdi Bože" i neke od najpoznatijih ruskih narodnih pesama.

Uprkos finasijskim teškoćama, 46.Bemus je otvoren i to vrhunskim umetničkim događajem. Kako je rekao umetnički direktor Svetislav Božić, pozvani su oni umetnici koji vole Beograd i koji su u svoju umetnost ugradili dar, poštovanje i veliko umeće.

Nastavak na Press...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.