4 pojave koje i nauka ne umije da objasni

Izvor: Cafe.ba, 18.Dec.2014, 22:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

4 pojave koje i nauka ne umije da objasni

Često nemamo odgovore na pojedina pitanja, ali neke svakodnevne pojave ni naučnici ne mogu da objasne.

Zevanje 

Čin zevanja eksperte zbunjuje iz dva razloga. Prvi je zato što izgleda kao da i ne služi svrsi. Razmislite, kada osjećate da ćete da zevnete, suzbijte zevanje. I šta se dešava? Da li vas lice boli ili krv poteče iz nosa? Ne, ništa značajno se ne dogodi.

Druga činjenica koja zbunjuje naučnike jeste zarazna priroda zevanja. Obratite >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << pažnju, ako već niste – počeli ste da zevate i ubrzo su i svi u vašoj okolini krenulli da zevaju.

Najranija istraživanja zastupala su tezu da je nizak nivo kiseonika u krvi okidač za zevanje, pa je potom glavna tvrdnja bila da zevanje može da smanji unos kiseonika, što ima smisla, jer kada uradite neku tešku vježbu, ne počinjete nekontrolisano da zevate. A i nismo vidjeli sportiste da u toku sprinta zevaju.

Postoji čak i teorija da zevanje predstavlja način tijela da kontroliše temperaturu mozga. Ali zašto je zevanje zarazno i zašto zevamo sami od sebe – na ova pitanja naučnici još uvijek nemaju odgovor.

Placebo efekat 

Očigledno je kako placebo funkcioniše – mladić se žali na mučninu, doktor mu da šećernu pilulu i kaže mu da će ga to izliječiti. On prestaje da brine o stomačnim problemima i tako smiruje želudac.

Nejasno je da li je placebo efekat uopšte realan,imajući u vidu vjerovanje da je većina oporavaka povezano sa efektom, koji može da bude objašnjen tjelesnim prirodnim lekovitim sposobnostima.

Neki naučnici su pokušali da objasne placebo kao hipnotizujući efekat, pomoću kojeg nesvesno ignorišemo i suzbijamo simptome, kako bismo zadovoljili naše lekare i što prije otišli kući.

Ali nijedna od ovih teza ne objašnjava neobičnu činjenicu da je ovaj fenomen sve više i više zastupljen proteklih godina.

Snovi 

Stara frojdovska teorija je da snovi predstavljaju izraz naših nesvesnih želja, ali nijedan od savremenih psihologa ne prati Frojda u današnjim istraživanjima. Druge teorije sugerišu da je sanjanje način našeg mozga da formuliše nove ideje upotrebom slučajnih misaonih mutaija.

Najčudnije od svega predstavlja sve više dokaza, koji pokazuju koliko uticaja na naše snove dolazi spolja, a ne unutar naših glava. Zvuci i mirisi takoe mogu da utiču na sadržaj naših snova.

Zašto crvenimo? 

Jedno od objašnjenja zašto crvenimo leži u načinu smirivanja i podnošenju dominatnih članova društva. Ovo i nema mnogo smisla kada uzmemo u obzir da bukvalno svi crvenimo, bilo da smo dominatni ili nismo, a cio proces se događa prilično nenamerno.

Drugi crvenilo objašnjaju izrazom bijesa, a ne stida. Ova druga struja naučnika zastupa mišljenje da smo svi pomalo narcisi i da kada nas neko javno osramoti i postidi, pocrvenimo zato što smo bijesni.

Nastavak na Cafe.ba...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Cafe.ba. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Cafe.ba. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.