Usvojene izmene i dopune Zakona o regionalnom razvoju

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Maj.2010, 12:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Usvojene izmene i dopune Zakona o regionalnom razvoju

NOVI SAD - Skupština Srbije usvojila je danas izmene i dopune Zakona o regionalnom razvoju kojima je utvrđeno pet statističkih regiona umesto prvobitno predviđenih sedam.

Kao regioni određuju se: region Vojvodine, Beogradski region, region Šumadije i Zapadne Srbije, region Južne i Istočne Srbije, region Kosovo i Metohija.

Samardžić: Jedna deklaracija

Poslanik Demokratske stranke Srbije (DSS) Slobodan Samardžić ponovio je danas da predstavnici te stranke >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << neće doći na skupštinski kolegijum na kom će biti reči o deklaraciji o osudi zločina nad Srbima i da DSS smatra da je trebalo jednom deklaracijom osuditi sve zločine.

"Stav DSS da su žrtve jednake i da jedino osuda svih zločina i izraz žaljena prema svim žrtvama mora biti predmet deklaracije", kazao je Samardžić novinarima u skupštini.

Kako je naveo, vladajuća koalicija stavljajući na dnevni red deklaraciju o osudi zločina nad Srbima pravi novu grešku, jer su prvi put usvajajući Deklaraciju o Srebrenici oni izdvojili jednu grupu žrtava, a sada odvajaju druge žrtve.

On je naveo da je prva deklaracija bila za međunarodnu upotrebu i dodao da se njom manipuliše, a da je deklaracija o osudi zločina nad Srbima za unutrašnju upotrebu.

Prvobitno su Zakonom o regionalnom razvoju, koji je usvojen pre devet meseci, bili predviđeni region Vojvodine, Beograda, Zapadni, Istočni, Centralni, Južni i region Kosova i Metohije.

Izmenama zakona prethodila su negodovanja poslanika iz Sandžaka zato što su Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Pirboj i Nova Varoš bili u dva različita regiona.

Obrazlažući izmene i dopune tokom rasprave o zakonskom predlogu ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađan Dinikić rekao je, međutim, da se broj statističkih regiona menja zato što prvobitno predviđenih sedam nema ujednačen broj stanovnika i zato što regionalni razvoj ne bi bio ravnomeran.

Iskustva regionalnog razvoja u okruženju

Izmene i dopune Zakona o regionalnom razvoju se donose radi podsticanja ravnomernijeg regionalnog razvoja i efikasnijeg korišćenja predpristupnih fondova Evropske unije.

O iskustvima u ostvarivanju regionalnog razvoja u zemljama u okruženja - novinar Radio Novog Sada Slobodan Vidović.

Hrvatska je Zakon o regionalnom razvoju donela prošle godine i u njegovom stvaranju učestvovale su tamošnje lokalne samouprave. Državni sekretar u tamošnjem ministartvu regionalnog razvoja Karlo Gjurašić za Radio Novi Sad kaže da se regionalni razvoj ostvaruje prema dva principa – konkurencije i partnerstva.

Zakon o regionalnom razvoju u Mađarskoj doživljen je kao svojevrsna revolucija. Prethodio mu je Zakon o lokalnim samoupravama, kao polazna tačka za osnivanje približno 3.200 opština u toj zemlji, koje su primorane na veću saradnju, objašnjava državni sekretar za regionalni razvoj u madjarskoj vladi Peter Salo.

Prema njegovim rečima, lokalne samouprave su osnivale podregione i bile su uključene u izradu strategije za regionalni razvoj. U Mađarskoj regionalnu politiku finansira Evropska unija iz Fonda za regionalni razvoj, kaže Salo.

Evropska unija je dosad, za regionalne projekte u Srbiji, godišnje izdvajala oko 200 miliona evra. Prema najavama iz Brisela, taj iznos bi, ubuduće, mogao biti i veći.

Kolegijum o osudi zločina nad Srbima

Predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović zakazala je za danas sednicu Kolegijuma, na kojoj bi trebalo da se razgovara o dinamici donošenja deklaracije o osudi zločina učinjenih nad pripadnicima srpskog naroda.

Kolegijum, na kojem će sa šefovima poslaničkih grupa razgovarati o tom tekstu, Đukić-Dejanović je zakazala za 14.30 sati.

Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da predstavnici te stranke neće ići na skupštinski kolegijum, za koji je rekla da je izigravanje demokratije, i ponovila da je ta stranka predlagala da se svi zločini na prostoru bivše Jugoslavije osude jednom deklaracijom.

Tabaković je novinarima u skupštini rekla da ta stranka nije bila za usvajanje Deklaracije o Srebrenici posebno, a posebno deklaracije kojima se osuđuju zločini nad Srbima i dodala da se ginulo na svim stranama i da je na svim stranama bilo žrtava i zločina.

"Ono što je važno da svi budemo svesni činjenice da zločinci imaju imena i prezimena i da njima mora da bude suđeno", kazala je Tabaković.

Izmenjen zakon o izbeglicama

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas i izmene i dopune Zakona o izbeglicama kojim su predviđeni načini rešavanja stambenih potreba izbeglih lica, zatim Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu i Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima.

Predviđeno je da država rešava stambene potrebe izbeglica, u skladu sa mogućnostima, davanjem nepokretnosti na korišćenje ili u zakup na određeno vreme sa mogućnošću kupovine.

Usvojenim izmenama zakona predviđena je i dodela sredstava za poboljšanje uslova stanovanja kupovinom građevinskog materijala za započetu gradnju, kupovinom seoskih kuća sa okućnicama, kao i putem dodele namenskih kredita ili kroz druge programe donatora.

Izuzeti ugostiteljski objekti

Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu predviđa zabranu pušenja u javnom prevozu i radnom prostoru, a od te zabrane se izuzimaju ugostiteljski objekti, u kojima, u zavisnosti od površine, upotreba duvana može biti dozvoljena.

Pušenje je, kako je predviđeno tim zakonom, zabranjeno u svakom zatvorenom radnom i javnom prostoru, kao i u prostoru koji nije zatvoren, a koji je funkcionalni deo prostora u kome se obavlja delatnost zdravstvene zaštite, vaspitanja i obrazovanja, društvene brige o deci, socijalne zaštite, uključujući i dvorišni prostor, kao i otvoreni prostor za održavanje pozorišnih, bioskopskih i drugih vrsta predstava.

Poslodavac može u zatvorenom radnom prostoru da odredi posebnu prostoriju za pušenje na kojoj je obavezan da istakne znak da je pušenje u toj prostoriji dozvoljeno, osim u zatvorenom radnom prostoru državne uprave i lokalne samouprave, zdravstvene zaštite, vaspitanja i obrazovanja, društvene brige o deci, socijalne zaštite, kulture, sporta i rekreacije, proizvodnje, kontrole i prometa lekova, proizvodnje, smeštaja i prometa životnih namirnica...

Pušenje se zabranjuje u javnom prevozu i prostoru koji služi kao čekaonica, a odgovorno lice dužno je da sprovede tu zabranu u javnom prevozu, kao i da obezbedi da se u tom prostoru ne nalaze opušci duvanskih proizvoda i pepeljare.

Od zabrane pušenja u zatvorenom radnom i javnom prostoru izuzeti su ugostiteljski objekti za ishranu i piće.

Ukoliko u ugostiteljskom objektu površine veće od 80 metara kvadratnih pušenje nije u potpunosti zabranjeno, odgovorno lice je dužno da odredi najmanje 50 odsto prostora u kome će to biti učinjeno, odnosno da odredi stolove, pultove, šankove i druge površine, a ako se to ne može učiniti odgovorno lice u ugostiteljskom objektu dužno je da veći deo prostora odredi kao prostor u kome je pušenje zabranjeno.

Za nepoštovanje odredbi ovog zakona predviđene su kazne od 5.000 do milion dinara.

Uslovi za domaće proizvođače lekova

Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima omogućava usaglašavanje sa direktivama i drugim propisima EU iz oblasti lekova i medicinskih sredstava, kao i zahtevima Svetske trgovinske organizacije, a stvaraju se uslovi za domaće proizvođače lekova i medicinskih sredstava za plasman proizvoda u zemlje EU, ali i druge zemlje sveta.

Zakonom se uređuju uslovi i postupak za izdavanje dozvola za stavljanje lekova u promet, odnosno upisa u Registar medicinskih sredstava, proizvodnja i promet lekova i medicinskih sredstava, nadzor u ovim oblastima, kao i rad Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije.

Ministar zdravlja treba da propiše uslove za proizvodnju medicinskih sredstava u pogledu prostora, opreme i kadra koje pravna i fizička lica koja ih proizvode moraju da ispunjavaju.

Zabranjena je proizvodnja medicinskih sredstava, koja nisu upisana u Registar medicinskih sredstava, potom medicinska sredstva koje je proizvelo pravno ili fizičko lice koje nema dozvolu za proizvodnju i sredstva koja nemaju odgovarajuću dokumentaciju o kvalitetu.

Usvojen Zakon o šumama

Skupština Srbije usvojila je Zakon o šumama kojim se uređuje očuvanje, zaštita, planiranje, gajenje i korišćenje šuma, kao i raspolaganje šumama i šumskim zemljištem.

Odredbe zakona odnose se na šume i šumsko zemljište u svim oblicima svojine.

Zakonom je utvrđeno uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema za šume i šumarstvo Srbije kojim se obezbeđuju podaci o stanju i promenama šumskog fonda.

Zakonom je utvrđeno i formiranje Registra sopstvenika šuma, koje vodi Ministarstvo poljoprivrede u kome će se voditi evidencija o vlasniku, površini i stanju šuma.

Usvojen Zakon o pivu

Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o pivu, kojim se proizvodnja i promet piva u Srbiji prvi put pravno reguliše, a koji će pomoći i da domaća pivarska industrija bude konkurentnija na stranim tržištima.

Zakonom se uređuju uslovi proizvodnje, prerada, kontrola kvaliteta sirovina koje se koriste u proizvodnji piva, pakovanje, deklarisanje, skladištenje, transport, prodaja, kao i izvoz i uvoz piva.

Proizvodnjom piva, prema novom zakonu moći će da se bavi pravno lice ili preduzetnik koji je upisan u Registru proizvođača piva, koje će voditi Ministarstvo poljoprivrede.

Skupština je usvojila i Zakon o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja kojim se definišu uslovi i postupak za priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u Registar, kao i održavanje sorti poljoprivrednog bilja.

Prema navodima zakonodavca, donošenjem tog akta prevazići će se problemi priznavanja sorti poljoprivrednog bilja, koje se od 2005.

godine obavlja na osnovu neusaglašenih odredaba Zakona o semenu i Zakona o sadnom materijalu voćaka, vinove loze i hmelja.

Kao najznačajnije novine zakonodavac je istakao da se prilikom priznavanja sorti povrtarskog bilja ispitivanje vrši samo na raznolikost, uniformnost i stabilnost, kao i da se vreme trajanja upisa sorte u Registar sorti skraćuje sa 15 na 10 godina za ratarsko i povrtarsko bilje.

Precizirano je da se uvođenjem tih novina omogućava bolji izvor novih sorti povrtarskog bilja, jer za njih nije potrebno raditi testove na upotrebnu i proizvodnu vrednost sorte.

Usvojeni zakoni o jeziku i pismu, objavljivanju zakona...

Skupština Srbije usvojila je danas četiri zakona koja se odnose na službenu upotrebu jezika i pisma, objavljivanje zakona i propisa i izdavanje "Službenog glasnika", upravni postupak, kao i izmene i dopune Zakona o poštama.

Poslanici su usvojili izmene Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, kojima je predviđeno da je u Srbiji u službenoj upotrebi srpski jezik, a da na teritoriji jedinica lokalne samouprave u ravnopravnoj službenoj upotrebi mogu da budu jezik i pismo nacionalne manjine.

U jedinicama lokalne samouprave imena organa koji imaju javna ovlašćenja, nazivi jedinica lokalne samouprave, naseljenih mesta, trgova i ulica i drugi toponimi ispisuju se i na jeziku nacionalne manjine, prema njenoj tradiciji i pravopisu.

Službena upotreba jezika nacionalnih manjina podrazumeva korišćenje jezika nacionalnih manjina u upravnom i sudskom postupku, u komunikaciji organa sa javnim ovlašćenjima sa građanima, kao i izdavanje javnih isprava i vođenje službenih evidencija i zbirki ličnih podataka na jezicima nacionalnih manjina.

Usvojenim izmenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i opštih akata i o izdavanju "Službenog glasnika Srbije" predviđeno je da će se u tom glasilu ubuduće objavljivati i potvrđeni međunarodni ugovori, presude Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na Srbiju, ukazi predsednika Srbije i akti ministra odbrane koji se odnose na Vojsku Srbije.

Predviđeno je da se potvrđeni međunarodni ugovori objavljuju u "Službenom glasniku Republike Srbije - Međunarodni ugovori", a ukazi i drugi akti predsednika Srbije, propisi i drugi akti Vlade Srbije, odnosno ministra nadležnog za odbranu, koji se odnose na Vojsku Srbije, u Službenom vojnom listu", o čijem izdavanju će se starati ministarstvo nadležno za odbranu.

Skupština je usvojila i izmene Zakon o poštanskim uslugama koje su, prema obrazloženju predlagača, bile neophodne zbog ubrzanog razvoja poštanskog saobraćaja, regulisanja tržišta poštanskih usluga, kao i zbog velikog broja poštanskih operatora koji neovlašćeno obavljaju poštanske usluge.

Uvodi se obaveza pošiljaoca da opiše sadržinu paketa koji šalje poštom, a precizirane su i odredbe vezane za dužnost operatora da nadoknadi štetu u slučaju prekoračenja rokova uručenja, gubitka ili oštećenja poštanske pošiljke.

Poštanski operateri dužni su da obezbede nepovredivost poštanskih pošiljaka i tajnost podataka, a propisana je odgovornost pošiljaoca ako preda poštansku pošiljku sa sadržajem čiji je prenos zabranjen zakonom, kao i odgovornost poštanskog operatora ako primi, prenese ili uruči pošiljku za koju je imao saznanja da sadrži zabranjene predmete.

Skupština je usvojila i izmene Zakona o opštem upravnom postupku koje se uglavnom odnose na terminološko usklađivanje i otklanjanje neusklađenosti sa Ustavom Srbije, s obzirom da je taj zakon, kako je navedeno u njegovom obrazloženju, donet u vreme postojanja Savezne Republike Jugoslavije, a njegova primena je nastavljena i u vreme važenja državne zajednice Srbija i Crna Gora.

RRA nadležna za monitoring u danima žalosti

Skupština Srbije usvojila je danas izmene i dopune Zakona o obeležavanju dana žalosti na teritoriji Srbije, prema kojima će ubuduće programske sadržaje i u danima žalosti kontrolisati Republička radiodifuzna agencija (RRA).

Dosadašnja praksa je pokazala da ministarstvo nadležno za poslove javnog informisanja nema mehanizme da pravovremeno reaguje na prekršaje koje čine emiteri, pa će zbog toga kontrola televizijskih i radio programa u danima žalosti ubuduće biti u nadležnosti RRA.

Sadržaj dnevnih novina će i dalje kontrolisati ministarstvo nadležno za oblast javnog informisanja.

RRA emitere, koji programskim sadržajem u danima žalosti ugrožavaju opšti interes, može sankcionisati podnošenjem prekršajne ili krivične prijave.

"Emiteri su dužni da RRA omoguće uvid u podatke, pa je prirodno da ona monitoring vrši i u dane koji se proglase danima žalosti. Agencija ima spiskove svih emitera na teritoriji Srbije, kao i sve bitne podatke o njima neophodne za pokretanje prekršajnog postupka, ukoliko se pokaže da je prekršen Zakon o obeležavanju dana žalosti", navedeno je usvojenom zakonu.

Medijima koji prekrše odredbe Zakona o obeležavanju dana žalosti na teritoriji Republike Srbije sledi i novčana kazna u iznosu od 50.000 do 200.000 dinara.

U danima žalosti televizije su dužne da umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne danu žalosti.

Potvrđeno 69 međunarodnih sporazuma i ugovora

Poslanici republičkog parlamenta izglasali su danas 69 zakona koji se odnose na potvrđivanje raznih međunarodnih sporazuma i ugovora, među kojima su i sporazumi Srbije i Crne Gore o izručenju, o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima i o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.

Potvrđivanjem sporazuma o izručenju između Srbije i Crne Gore biće omogućena čvršća, obaveznija i

Usvojen dnevni red nove sednice

Skupština Srbije počela je danas novu sednicu utvrđivanjem dnevnog reda, ali je sednica nakon usvajanja dnevnog reda prekinuta i nastavak zakazan za utorak, 11. maj.

Na dnevnom redu nove sednice su Predlog zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, Predlog zakona o volontiranju, izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, izmene i dopune Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, izmene i dopune Zakona o odlikovanjima Republike Srbije i više međunarodnih sporazuma.

efikasnija saradnja dve zemlje, a osobe koje se krivično gone ili su osuđene zbog krivičnih dela, neće moći bekstvom, u drugu državu, da izbegnu vođenje krivičnog postupka ili izdržavanje kazne.

Sporazumom je predviđeno da se mogu izručiti osobe koje su počinile krivično delo za koja je, prema pravnim odredbama obe države, propisana kazna zatvora najmanje od godinu dana ili vaspitna mera u trajanju dužem od jedne godine.

Takođe, potpisnice sporazuma obavezale su se da će izručiti i osobe koje su već pravosnažno osuđene na kaznu zatvora ili vaspitnu meru od najmanje četiri meseca.

Država potpisnica izručenje može da odbije kada je osoba državljanin zemlje koja bi trebalo da je izruči ili je dobila azil.

Zahtev za izručenje može biti odbijen i kada je krivično delo izvršeno na teritoriji države koja bi tu osobu trebalo da izruči, potom ako je protiv nje, zbog istog dela, već pokrenut postupak u toj državi, ako se radi o političkom krivičnom delu, ili je gonjenje zastarelo.

Ratifikovani su i sporazumi Srbije i Crne Gore o ekonomskoj saradnji, o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja, o graničnoj kontroli u železničkom saobraćaju, o prevozu putnika i stvari u međunarodnom drumskom saobraćaju.

Među ratifikovanim sporazumima su i o razumevanju između Srbije i Iraka o saradnji i vojnoj obuci za iračke oružane snage, zatim Srbije i Bugarske o razmeni i uzajamnoj zaštiti poverljivih informacija u oblasti odbrane, kao i Srbije sa Španijom, Norveškom, Makedonijom, Slovenijom, Portugalijom, Nemačkom, Velikom Britanijom i Severnom Irskom u oblasti odbrane i vojne saradnje.

Usvojeni su i zakoni o potvrđivanju sporazuma Srbije i Portugala o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja, Srbije i Kuvajta o ekonomskoj, tehničkoj i saradnji u oblasti turizma, Srbije i Švajcarske o olakšanoj proceduri za izdavanje viza, sa Kazahstanom o olakšanoj proceduri izdavanja viza i o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša, kao i sa Norveškom o olakšanoj proceduri za izdavanje viza.

Poslanici su potvrdili i sporazume Srbije i Turske o tehničkoj, finansijskoj, ekonomskoj i saradnji u oblasti infrastrukturnih projekata, kao i o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, zatim Srbije i Italije o saradnji u kulturi i obrazovanju, ali i Srbije i Crne Gore i SAD o zapošljavanju lica koja žive u zajedničkom domaćinstvu sa članovima diplomatsko-konzularnih predstavništava koji službuju u Srbiji i Crnoj Gori, odnosno u SAD.

Tu su i sporazumi Srbije i Malte o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak, Srbije i Češke o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu, Srbije i Estonije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak, kao i sa Irskom, sa Libijom, Katarom.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.