Izvor: Nezavisne Novine, 29.Maj.2016, 11:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uspostavljanje ravnoteže u ishrani: "Onako si kako i šta jedeš"

Izrekama "Ono si šta jedeš" i "Reci šta jedeš, reći ću ti ko si" možemo pridružiti i izreku, koja bi glasila otprilike "Onako si kako i šta jedeš" ukoliko pogledamo da sve više osoba ima određene poremećaje s ishranom ili probavne tegobe.

Uspostavljanje ravnoteže u ishrani pogotovo je mukotrpno ako se radi o mršavljenu, a o tome govori i svjetska statistika, prema kojoj 20 odsto osoba uspije da zadrži normalnu težinu narednih pet godina nakon mršavljenja.

>> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << />U Savjetovalištu za ishranu Instituta za javno zdravstvo RS najčešće se javljaju gojazni pacijenti, ali pored toga i pacijenti koji imaju neka kardiovaskularna oboljenja, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2, statotičnu jetru...

Ljiljana Stanivuk, supspecijalista za ishranu, kaže da se analizom laboratorijskih nalaza i antropometrijskih mjerenja kod tih pacijenta zapaža visok procenat onih koji imaju izražen metabolički sindrom.

"Osim ovih pacijenata, savjet često traže osobe koje imaju probavne smetnje, često je to ulcerozni kolitis ili njemu slični upalni procesi, gastritis, GERB, masna jetra, postoperativna stanja nakon operacija uzrokovanih karcinomom i sl", ističe Stanivukova.

Prema njenim riječima, ishrana je bitan način liječenja oboljelih od kandide, nutritivnih alergija ili intolerancija, tako da se i ovi pacijenti obraćaju za savjet.

"Bitno je da se na vrijeme otkriju razlozi pothranjenosti pacijenta, tako da se među pacijentima povremeno nađu i osobe koje su pothranjene ili imaju anemiju zbog nedostatka željeza, vitamina B12 i slično", rekla je Stanivukova.

Ona ističe da je adekvatna ishrana posebno bitna za trudnice, žene koje se pripremaju za trudnoću, dojilje, djecu raznih uzrasta ili stare i iscrpljene osobe.

"Često nam se javljaju žene koje se liječe od steriliteta, a kod kojih je prisutna gojaznost i inzulinska rezistencija praćena sindromom policističnih jajnika. Takve osobe moraju da se obavezno uključe na tretman medicinske nutritivne terapije jer se pokazala veoma efikasnom kod žena s izraženom abdominalnom gojaznošću", kaže Stanivukova.

Kada je u pitanju životna dob, u Savjetovalištu za ishranu dominiraju pacijenti od 30 i više godina, ali ima i mlađih, kao što su osnovci i srednjoškolci.

Istrajnost pacijenata zavisi od oboljenja koje je u pitanju i zbog kojeg traže stručnu pomoć.

Stvaranje navika da se jede manje hljeba i čokolade, a piju voda i čaj, vježba i pozitivno razmišlja zahtijeva puno discipline i izgleda teško, ali je i te kako moguće. Iako je terapija kod gojaznih dosta efikasna, problem predstavlja održavanje težine nakon što se skine koji kilogram.

"Ukoliko su to samo gojazne osobe bez nekih drugih oboljenja, nutritivna terapija je dosta efikasna i često te osobe uspiju da omršave do kategorija predgojaznih ili normalno uhranjenih osoba, ali problem predstavlja dalje održavanje te tjelesne mase. Često se ti pacijenti vrate na svoj način ishrane, koji ih je doveo do gojaznosti, i svakako da tada imamo problem vraćanja u kategoriju gojaznih. Ovo su ozbiljni problemi i svako sljedeće vraćanje u kategoriju gojaznih dovodi do opasnosti od pojave još nekih udruženih bolesti", rekla je Stanivukova.

Kada su u u pitanju bolesti praćene težom kliničkom slikom (bolovi, proliv i sl.) te osobe nastoje da maksimalno ispoštuju sve preporuke za ishranu koje im se predlože.

Preporuke su da doručak bude do 9.30, a ručak između 13 i 15 časova. Između obroka ne treba uzimati grickalice, što je lako postići ako je prethodni obrok bio kvalitetan. Neki slatkiš, voće ili suvo voće može da se pojede između 17 i 18 časova, dok večernji obrok treba da bude dva sata prije spavanja.

Nastavak na Nezavisne Novine...