Izvor: Nezavisne Novine, 26.Sep.2016, 22:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U kulturi je veliki, ali neiskorišten turistički potencijal

BANJALUKA - Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju, čitaju samo jednu stranicu, dobro su poznate riječi Aurelija Avgustina, rimskog filozofa i potonjeg hrišćanskog sveca, na osnovu kojih se danas, na Međunarodni dan turizma možemo zapitati koliko toga smo vidjeli, odnosno pročitali.

Isto tako, sa još većom radoznalošću možemo ili moramo promisliti o tome koliko smo sami pročitani. Drugim riječima, kakvu turističku i kulturnu ponudu nudimo onima koji dolaze sa strane >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i koliko je dragocjeno bogatstvo te ponude? Kako je kulturni turizam širok pojam i može da podrazumijeva sve - od turističkih kretanja ka vrijednostima minulih civilizacija do pojedinačnih i masovnih posjeta institucijama i festivalima, usredsredićemo se na ovo posljednje. Iako nemamo atinski Akropolj, rimski Koloseum ili egipatske piramide, u kulturi je i kod nas, bar po riječima naših sagovornika, ogroman turistički potencijal.

"U kulturi je veliki turistički potencijal, toga nisu svjesni ni mnogi ljudi koji rade u sferi  kulture, a kamoli u Ministarstvu, gradu i javnim institucijama. Mislim da svi moramo da radimo na vidljivosti tog turističkog potencijala i na mogućnostima koje institucije kulture mogu da postignu kada je turizam u pitanju", kazala je za "Nezavisne" Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS). U proteklim godinama na prostoru Evrope, dodaje Vujkovićeva, muzeji su postali važne institucije kada je riječ o turizmu. "Ne postoji nijedan turistički obilazak koji ne podrazumijeva odlazak u neku muzejsku instituciju, zato smatram da na prostoru grada Banjaluka posebno treba da se obrati pažnja na pronalazak načina za otvaranje muzeja grada", ističe direktorica MSU RS. Podsjećamo, u tekućoj godini ova institucija zabilježila je rekordan broj posjetilaca u svojoj istoriji - izložbu "Nova religija" Demijana Hersta je vidjelo 25.000 ljudi.

"U značajnoj mjeri neki od kulturnih događaja u Banjaluci privlače turiste, od festivala, poput 'Demofesta', do izložbi kakve smo imali u MSU RS. Ti događaji nisu budili interesovanje samo Banjalučana, nego i ljubitelja umjetnosti iz  BiH i cijele regije. Usudio bih se reći da su neki od tih događaja imali i planetarni značaj, međutim moram da kažem i to da mi taj kulturni potencijal ni izbliza nismo iskoristili", rekao nam je Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada Banjaluka. On ističe da se u Banjaluku ove godine od turizma slilo oko 36 miliona KM i da je, mada je nemoguće precizno utvrditi tu cifru, značajan dio stigao zahvaljujući kulturnim događajima.

"Ukoliko pretpostavimo da lokalno stanovništvo po glavi stanovnika za jedan dan troši 20 KM, a posjetioci po 100 KM, onda će 'Demofest' za tri dana, sa prosječnim brojem od 5.000 učesnika po danu, zajedno sa 80% lokalnog stanovništva, generisati oko 540.000 KM za lokalnu privredu. Posjetioci će popuniti hotele, različite vrste barova, kafića i restorana, kao i koristiti usluge transporta i kupovati suvenire", svojevremeno je rekao Nikolas Peni, direktor "Banjalučke pivare", o najvećem regionalnom festivalu demo bendova koji se održava u Banjaluci. Ipak i pored ovakvih brojki mišljenje javnosti je da se iz budžeta RS izdvaja premalo za kulturu. Zašto je to tako i zašto smo u posljednjih deset godina svjedočili gašenju nekih od regionalno i internacionalno značajnih festivala koji su privlačili brojne turiste u grad na Vrbasu, tema je za posebno razmatranje. No, pošto više ne postoje "Kratkofil plus", "Neofest", "Duka fest", "Ex-Yu Rocks" i slične manifestacije, ostaje nam da vidimo šta dalje i kako da sačuvamo festivale i institucije koje i dalje, uprkos svemu entuzijastično i punom parom, rade. Da li ćemo iz početne rečenice, Aurelija Avgustina, ostati pročitana stranica knjige ili ćemo na institucionalnom i državnom nivou kulturu konačno početi ozbiljno da  shvatamo, još je gotovo hamletovska dilema. Dio identiteta i turistički potencijal, kome je još to bitno?

Nastavak na Nezavisne Novine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.