Tekelijanum - Spomenik prijateljstva mađarskog i srpskog naroda

Izvor: Danas, 01.Dec.2015, 14:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tekelijanum - Spomenik prijateljstva mađarskog i srpskog naroda

Ovim smo okončali jedan istorijski poduhvat rekonstrukcije najveće srpske zadužbine posle Hilandara, koja je decenijama bila zapuštena i propadala. Ovo ogromno zdanje u srcu Budimpešte bilo je zaboravljeno i napušteno - rekao je predsednik Pokrajinske vlade dr Bojan Pajtić, koji je, zajedno sa episkopom budimskim Lukijanom, otvorio obnovljenu svečanu salu u Zadužbini Save Tekelije u Budimpešti, tzv. Tekelijanum. Time je završena obnova dela jedne od najvećih zadužbina srpskog naroda >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << izvan Srbije. Obnovu zgrade Tekelijanuma, koja je rađena u više faza i obuhvatala je kompletnu obnovu i opremanje sva četiri sprata, sufinansirala je Pokrajinska vlada sa 90.9 miliona dinara.

- Često sam u proteklih deset godina razgovarao sa zvaničnicima iz Srbije i, verujete mi, veliki broj njih nije znao šta je Tekelijanum. Upravo zbog toga je važno da mladi ljudi koji su ovde sa nama, isprave greške u obrazovanju i kulturološkoj matrici, po kojoj zaboravljamo sve što je iza nas, a radujemo se svemu onom što je novo, nezavisno od toga da li to novo ima ikakvu vrednost - istakao je Pajtić. Pokrajinski premijer dodao je da je Tekelijanum istovremeno i najveća kulturno-prosvetna institucija srpskog naroda van prostora Balkana. Spomenik prijateljstva i zajedničke istorije srpskog i mađarskog naroda, koji već više od milenijuma čine kičmu srednje i južne Evrope.

Pajtić je naglasio da ima mnogo simbolike u tome što je samo sedam dana pre svečanosti povodom obnovljenog Tekelijanuma, otvoren i studentski dom Evropa u Novom Sadu za studente mađarske nacionalnosti, ali i studente srpske nacionalnosti iz Mađarske, a sada i Tekelijanum, koji pored kulturno-obrazovene uloge, ima veoma važnu ulogu zbrinjavanja mladih ljudi srpske nacionalnosti, ali i mladih drugih nacionalnosti koji izraze želju da se ovde školuju. Pajtić je podsetio je da je u Zadužbini Save Tekelije nastala Matica srpska, jedinstvena kulturna institucija, po čijem uzoru su svi slovenski narodi napravili svoje matice. Episkop budimski Lukijan zahvalio se Pokrajinskoj vladi što je pomogla Eparhiji budimskoj da obnovi Tekelijanum.

- Svi mi, i Mađari i Srbi, poneli smo teške rane od ateizma i komunizma, a jedna od najtežih za nas je bila zakatančen Tekelijanum. Ali, vreme leti, i kao da je juče bilo kad smo ovde došli sa predsednikom Pokrajinske vlade i zatekli pustoš nekada slavnog Tekelijanuma, koji je po zaveštanju Save Tekelije bio rasadnik kulture i duhovnosti blizu dva veka. Počeo je veliki i mukotrpan posao, ali su se pokazali i rezultati - ponovo mudre glave željne znanja razvijaju svoje intelektualne sposobnosti u ovoj Zadužbini - rekao je Lukijan.

Otvaranju i osvećenju svečane sale Tekelijanuma prisustvovao je i pokrajinski sekretar za kulturu i javno informisanje Slaviša Grujić. Obraćajući se prisutnima, on je rekao da danas svi osećamo izuzetno uzbuđenje u trenucima kad ulazimo u ovaj osvešćen i glasovima ispunjen ambijent, koji to godinama nije bio.

- Mi smo danas svedoci ovog događaja, ovog ambijenta i atmosfere - rekao je u uvodnom izlaganju Grujić, dodavši da Pokrajinska vlada i Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje imaju veliku čast da učestvuju u tome da jedna od najvećih ustanova srpske kulture, obrazovanja i nauke bude renovirana i da služi na polzu našeg naroda.

- Kroz Tekelijanum su prošli mnogi znameniti ljudi iz naše istorije i sada kad je ovaj ambijent ponovo zaživeo, očekujemo da će se pojaviti neki novi pesnici, književnici, naučnici, jer kad se pogleda ova zgrada danas i nekada, prosto je nemoguće da iz nje ne izađu neki novi ljudi, poput Laze Kostića, Jovana Jovanovića Zmaja i mnogih drugih velikih imena. Zbog svega toga, Pokrajinski sekretarijat za kulturu i javno informisanje uvek će biti tu da pomogne i da bude partner u svakom daljem radu ove institucije, kojoj mogu da poželim mnogaja ljeta - istakao je na kraju Grujić.

Početkom 20. veka stara zgrada Tekelijanuma bila je srušena, da bi na njenom mestu bila sagrađena nova. Zadužbina i Fond radili su uspešno sve do 1952, kad je Tekelijanum ugašen, a njegova imovina nacionalizovana. Na osnovu Zakona o delimičnom vraćanju crkvene imovine, koji je u Mađarskoj stupio na snagu 1991, Eparhiji budimskoj, između ostalog, vraćen je i jedan deo Zadužbine Save Tekelije. Kad je vraćena, zgrada je bila u veoma lošem stanju, zbog čega je bilo neophodno da se uradi kompletna obnova. Pokrajinska vlada je od 2005. u kontinuitetu finansijski podražala obnovu Zadužbine Save Tekelije.

Sava Popović Tekelija pripada redu najznačajnijih srpskih intelektualaca ondašnje Ugarske. Rođen je u Aradu, današnjoj Rumuniji, a okončavši studije prava u Budimu postao je prvi doktor juris ot Srbalja. Učesnik je Temišvarskog sabora iz 1790, bio je poslanik u Saboru u Bratislavi (tadašnjem Požunu), radio je kao sekretar Ugarske dvorske kancelarije, a 1796. u Aradu je pozvao svoje sugrađane da osnuju fond za školovanje darovite srpske dece. Tekelijanum je osnovao je 1838, sa ciljem da se u njoj školuju siromašni i najbolji srpski đaci i studenti iz svih krajeva gde su živeli Srbi. Vremenom je Tekelijanum postao glavno stecište intelektualnih snaga srpskog naroda koje su doprinosile njegovom kulturnom i civilizacijskom napretku, te je s razlogom, nazivan Srpskim Panteonom. Zadužbina je pomagala i omogućila izrastanje značajne plejade srpskih intelektualaca. Od 1838. do 1914. u njoj je boravilo i školovalo se oko 350 učenika i studenata. Osnivač je i predsednik Matice srpske, koja je smeštena upravo u Tekelijanumu i tu se nalazila sve do 1864, kad je preseljena u Novi Sad. Tako je Tekelijanum, posle osnivanja srpskog pozorišta 1812. i Matice srpske 1826, postala treća zvanično najvažnija ustanova Srba u Ugarskoj, ali ujedno i najveća zadužbina toga doba.

Nastavak na Danas...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.