Izvor: RTS, 24.Nov.2012, 22:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Socijalna korpa brani standard
Vlada Srbije od Nove godine ukida Uredbu o ograničavanju trgovačkih marži od maksimalno 10 odsto na neke osnovne životne namirnice. Tu meru trebalo bi da zameni takozvana socijalna korpa, koja bi omogućila da glavni prehrambeni proizvodi budu dostupni i najsiromašnijima.
Već od Nove godine trgovci će moći slobodno da formiraju cene pšeničnog brašna, ulja, mleka, jogurta, šećera, mesa i ribe, za koje je važila trgovačka marža od 10 odsto. Uredbu o ograničavanju >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << trgovačkih marži zameniće takozvana socijalna korpa.
"Iz svakog asortimana proizvoda iz reda osnovnih životnih namirnica biće proizvodi koji će biti nižih cena od ostalih proizvoda istog asortimana, a koji će opet biti namenjeni najugroženijim kategorijama potrošača u zemlji", kaže ministar spoljne i unutrašnje trgovine Rasim Ljajić.
Niko ne može da tvrdi da će cene ostati iste.
Olivera Ćirković iz "Univereksporta" kaže da na formiranje cena ne utiču samo trgovci i trgovačke marže već i sami proizvođači sa proizvođačkim maržama.
Zato, kako je rekla, ne može da garantuje da će cene ostati na potpuno istom nivou od Nove godine.
"Ono što ćemo se potruditi je da ponudimo model da osnovne životne namirnice ostanu na cenovnom nivou prihvatljivom za takvog potrošača koji je već u situaciji oslabljene kupovne moći", kaže Ćirkovićeva.
Generalni direktor Industrije mesa "Topola" Vukoje Muhadinović kaže da i proizvođači idu sa veoma niskim cenama, sa minimalnom akumulacijom zbog male potrošačke moći.
"Da bi se napravila ta socijalna korpa i da bi cene bile niže mi bismo morali da imamo stabilan kurs i da imamo fiksnu cenu žive vage", navodi Muhadinović.
Od Nove godine očekuje se i uvođenje trgovačkog kodeksa sa idejom da se bez učešća države trgovci dogovore o pravilima igre po načelima slobodnog tržišta, uz zaštitu najugroženijih potrošača i sprečavanje neopravdanog povećanja cena.
Aleksandar Stevanović, iz Centra za slobodno tržište tvrdi da je opravdano uvek štititi ljude koji su socijalno ugroženi, ali, kako navodi, ne možete ih štititi tako što jednu lošu meru zamenite drugom merom koja ništa ne znači.
"Jedina mera koja ima smisla je - identifikujte ko nema novca za hleb, brašno i ostale životne namirnice. Dajte novca koliko je potrebno da to plate po tržišnim cenama i to je kraj priče. Tako se radi u normalnom svetu", kaže Stevanović.
Zbog uredbe o ograničavanju marži u izveštaju Evropske komisije Srbija se navodi kao zemlja u kojoj ne može da se razvija konkurencija i slobodno tržište. Diktiranje cena na duži rok ne promoviše slobodno tržište, a jedino veća konkurencija potrošačima bi donela niže cene i veći izbor, slažu se strućnjaci.