Šivenje i pletenje

Izvor: Politika, 06.Mar.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šivenje i pletenje

Koštane igle sa ušicama korišćene su još od pre 20.000 godina pre nove ere. Umetnost pletenja, klasične kućne industrije, verovatno je počela u Egiptu

Koštane igle sa ušicama korišćene su još od pre 20.000 godina pre nove ere, tokom poslednjeg ledenog doba, za sastavljanje koža i krzna. Najranije poznate igle za šivenje od gvožđa potiču iz keltske brdske tvrđave Mančingu (Nemačka), i datiraju iz III veka pre nove ere. Nema sumnje da je razvoj metalnih igala, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << mnogo oštrijih od koštanih, doveo i do pronalaska naprstka. Kineski arheolozi su prijavili da su u grobnici nižeg funkcionera dinastije Han (202. pre n. e. – 220. nove ere) pronašli komplet za šivenje zajedno sa naprstkom. Uprkos raznim tvrdnjama, izgleda da nema primeraka rimskih naprstaka; ali zato ima mnogo u Korintu, u Grčkoj, iz vizantijskog perioda, oko otprilike 1000. godine.

Umetnost pletenja, klasične kućne industrije, verovatno je počela u Egiptu. Ova veština se razvila iz jedne tehnike poznate kao pravljenje petlji, u kojoj se jednom iglom sa ušicom i sa kratkom pređom dobijala tkanina sastavljena od redova petlji. Najstariji preživeli primerak pravljenja petlji – verovatno deo čarape – iz rimskog grada Dura-Europos u Siriji koji su Persijanci razorili 256. godine.

U muzejima po celom svetu mogu da se nađu brojni primerci rimsko-egipatskog pravljenja petlji iz IV veka pa nadalje. To su skoro uvek čarape – neke živih boja i sve uredno izrađene malim petljama koje veoma podsećaju na pletivo. Najraniji primerci prvog pletiva – brži metod, sa dve igle bez ušica (ali sa kukicama) i neprekidnim komadom pređe – datiraju iz XII veka i dolaze iz Egipta.

Najstariji evropski komad trikotaže je malo komplikovaniji – lepo ukrašen jastuk iz grobnice infanta Fernanda de la Kaza, naslednika španskog kraljevstva Kastilje koji je umro 1275. godine.

Kad je pletenje stiglo u Evropu, postalo je izuzetno popularno, što se vidi i iz poplave slika na temu Madona koja plete, krajem XIV veka. Najbolja od svih je oltarska slika iz Bukstehudea (Nemačka), naslikana za opatice benediktanskog reda, koja prikazuje devicu Mariju kako plete odeću za malog Isusa.

M. M.

[objavljeno: 06.03.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.