Prepreke za izvoz srpskih jabuka

Izvor: RTS, 01.Okt.2014, 20:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prepreke za izvoz srpskih jabuka

Ova godina nije pogodovala razvoju voća. Nestabilno vreme prekida i berbu jabuka. Stručnjaci predlažu podizanje zasada sa zaštitim protivgradnim mrežama i sistemom za navodnjavanje. Međutim, to je za mnoge nedostižna investicija. Voćare brine i zastoj u izvozu jabuke na rusko tržište.

Stručnjaci procenjuju da će ovogodišnji rod jabuke premašiti trista hiljada tona. Posle zamrznute maline i višnje, jabuka je na trećem mestu izvozne liste.

I ove godine se >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << pokazalo da voćnjaci koje štite protivgradne mreže i imaju sisteme za navodnjavanje donose sigurnost vlasnicima.

Oni mogu da računaju na berbu prvoklasnih plodova. U takvim zasadima rod jabuke je oko šest vagona po hektaru.

Stevan Tomić iz Novog Slankamena kaže da jabuka koju sada beru ide u hladnjaču.

"Nešto je išlo za Rusiju, sada je stalo... Cena je bila dobra, od 60 do 80 centi po kilogramu. Sada su kupci spustili tu cenu", navodi Tomić.

Kao i ranijih godina, najveće količine jabuke otići će na rusko tržište.

Zorislav Šimić iz Voćarske zadruge Novi Slankamen kaže da imaju informacije koje su nepovoljne za izvoz jabuke u Rusiju.

"Imamo informaciju da se na ruskom tržištu pojavila domaća ruska jabuka, pa stoga nemaju potrebe da uvoze dodatne količine. Međutim, sa druge strane dođu druge informacije – da je poljska jabuka, a Poljska je jedan od najvećih proizvođača jabuke, kojoj je zabranjen uvoz u Rusiju pronašla alternativan put na rusko tržište", kaže Šimić.

Pre tri godine izvezeno je 80 hiljada tona jabuke, 2012. godine 60 hiljada tona, a prošle znatno više - 116 hiljada tona.

Stručnjaci procenjuju da će ovogodišnji izvoz jabuke dostići i 150 hiljada tona.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović smatra da Ministarstvo u narednom periodu treba da podstiče podizanje zasada sa protivgradnim mrežama sa sigurnom tehnologijom, jer je došlo do klimatskih promena.

"Ja sam i predlagao u Ministarstvu da jedan odsto od izvoza voća, povrća i prerađevina investira u poseban fond odakle bi se davali krediti pod povoljnim uslovima za podizanje takvih zasada", navodi Keserović.

Za hektar voćnjaka pod jabukom sa zaštitnom mrežom, sistemom za navodnjavanje i sadnicama potrebno je od 35 do 40 hiljada evra.

To je za mnoge nedostižna investicija, pa je od 163 hiljade hektara pod voćem od suše i grada zaštićeno samo oko dve hiljade hektara.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.