Pravi vrhunske mašine u skromnoj radionici

Izvor: Večernje novosti, 31.Avg.2016, 17:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pravi vrhunske mašine u skromnoj radionici

Inžinjer Dušan Simić(62)iz Obreža kod Varvarina pravi evropske mašine u skromnoj radionici u svom rodnom selu VARVARIN – MAŠINSKI inžinjer Dušan Simić(62)iz Obreža kod Varvarina sam proizvodi najsavremenije mašine za klasiranje kornišona u svojoj radionici u rodnom selu. Popularna “klasirka” ili “kalibrirka” ima kapacitet da sortira blizu osam tona krastavaca na sat, a uz inovaciju da mašina u startu može da se podešava, Simićev sistem može da parira >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << i holandskim proizvodima, koji se smatraju najboljima u Evropi. -Počeo sam skromno, remontovanjem starih mašina koje su u Srbiji još uvek u upotrebi, a potiču još iz SFRJ – otkriva za “Novosti” mašinski inžinjer Dušan Simić. - Za šest godina popravio sam na desetine klasirki, koje su se svojevremeno uvozile iz Mađarske i Holandije. Neke sam bukvalno osposobio sa otpada. Onda sam lane rešio da napravim pravu kontinualnu klasirku za kornišone. Simićeva mašina napravljena je od čeličnih profila i cevi. Teška je oko dve tone, a sa trakom za povrće dugačka devet metara. Klasira po nemačkom standardu u tri kategorije ( od tri do šest centimetara, od šest do 9 i od 9 do 12 centimetara). Prva klasirka je iz radionice u Obrežu “poslata” na rad u Bošnjane. Porudžbina je dosta, a interesovanje pokazuju otkupljivači i prerađivači kornišona, kojima je kupovina klasirke iz inostranstva po ceni od 15.000 do 20.000 evra ogromno ulaganje. RADIONICU PLAVILA MORAVA KOMPLETNU proizvodnju klasirki za mašine Dušan Simić je finansirao sam, bez ikakve pomoći lokalne samouprave i države. Pre dve godine je umalo odustao od posla. U elementarnim nepogodama koje su pogodile Srbiju, stradala je i njegova majstorska radionica, gde je Velika Morava napravila štetu od oko 200.000 dinara. - U praksi možete da dodate tzv.frekventni regulator na staru klasirku, ali to je veoma skupo, pa sam zato ja napravio da odmah imate kontinualno podešavanje brzine kako bi pre svega štedeli energiju – objašnjava nam Simić. - Tako nema potrebe da mašina radi istim kapacitetom na početku, usred i na kraju sezone, jer se i kornišoni, kao i količina prinosa značajno razlikuju u tim periodima. Da bi se napravila jedna klasirka potrebno je oko 120 dana. -To je veliki posao, a ja sve radim sam u radionici – kaže za “Novosti” mašinski inžinjer. - Trenutno pokušavam da unapred klasirku i da dobijem mašinu koja će klasirati i po dužini. Time bi se umanjila odstupanja od standarda koja mogu da iznose i do 20 posto. Nije ovo jedina mašina koju je Simić inovirao. Radio je skoro sedam godina u nekadašnjoj Fabrici “Miloje Zakić” (potonji “Trajal”) u Kruševcu i u pogonu za dvotočkaše u Ćićevcu. Tu je zajedno sa kolegama patentirao proces koji garantuje ekonomičnu vulkanizaciju guma sa dve boje. -U Fabrici turpija iz Slovenije u Varvarinu gde sam radio oko osam godina prepravljao sam mašine na hidraulični pogon pa se proces proizvodnje turpija obavljao na dugme – priseća se Simić. - Na žalost, kada je preduzeće otišlo u stečaj svi smo ostali bez posla. Vredni Obrežanin bacio se potom na izume u privatnoj režiji. Pravio je ventilatore za “otprašivanje” u drvnoj industriji, mašine za reciklažu sunđera, kotlove na pelet. Ipak, veruje da su klasirke za kornišone trenutno najisplativije, jer je proizvodnja ovog povrća u ekspanziji.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.