Pet izuma koji su se koristili mnogo ranije nego mnogi misle

Izvor: Blic, 31.Jan.2015, 00:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pet izuma koji su se koristili mnogo ranije nego mnogi misle

Ako pogledamo celokupnu istoriju nauke, čini se da gotovo svaka stavka koja upotpunjuje naš život (kao što je You Tube) predstavlja samo trunčicu u okvuri cele te istorije. Čini se da je sve ono što je dobro izmislilo moderno društvo, ali da li je zaista tako? Neki „skorašnji izumi” su zapravo tu duže nego što mislimo…

Pištolji su stari izumi: čak su i u srednjem veku ljudi bili brzi na obaraču

Upotreba zapaljivih naprava je zabeležena još >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << davne 904. godine u Kini. Tačno je, dakle, da su ljudi pucali jedni na druge čak i pre nego što su četvorocifrene brojke našle svoje mesto u Gregorijanskom kalendaru.

Ipak, ne zna se sasvim sigurno kako je vatrena tehnologija našla svoj put od Kine ka zapadu, ali do 14. veka pištolji su u Evropi već bili veoma poznati, čak toliko da bismo se iznenadili da strah od njih nije bio svakodnevna pojava.

Međutim, kako stvari stoje, barut se na bojnom polju nije pokazao kao veoma efikasan, pa su stoga druge vrste oružja dugo opstale zajedno sa pištoljem.

Naočari postoje barem od 13. veka

Jedan od prvih pomena da se naočare mogu koristiti kako bi se poboljšao vid javlja se još daleke 1266. godine. Tada je svoju teoriju o sočivima za poboljšanje vida izneo engleski fratar Rodžer Bejkon.

Mada se ne zna da li je Bejkon ikada preneo ovu teoriju sa hartije u praksu, jedan drugi fratar, Alesandro dela Spina iz Pize, jeste. Postoji podatak da je još jedan fratar iz Pize, Đordano da Rivalto, pohvalio naočare 1305. godine rekavši da je to izum star nešto manje od dve decenije.

Naočare su polako našle svoj put i od zapada do Dalekog istoka.

Prvi tačskrin uređaj nastaje još 60-ih godina

Nekada, ne tako davno, činilo se da je komuniciranje preko uređaja sa ekranom osetljivim na dodir čista naučna fantastika.

To je bilo polovinom prošlog veka. Tada, u vremenu kada je daljinski upravljač u ljudima izazivao potrebu da urlaju na svoje dete sve dok ono ne ustane i ne došeta do televizora kako bi promenilo kanal na neki od druga četiri dostupna programa, istraživač po imenu E. A. Džonson naporno је radio na stvaranju prvog ekrana osetljivog na dodir.

Nije to bila samo teorija: Džonson je usavršio svoj touchscreen između 1965. i 1967. godine, a 1968. је objavio i podatke o tome kako upotrebiti ovaj novi izum u oblasti avijacije.

Operaciju nosa izmislili Jevreji pre 100 godina

Odlazak pod nož iz estetskih razloga je znak površnosti, a reklo bi se da je to odlika našeg vremena. Čini se da je nemoguće da je ova aktivnost starija od Holivuda, zar ne? E pa, nije tako. Operisanje nosa je bilo pravi hit u 19. veku u Evropi. Za ovu popularnost su odgovorni jevrejski biznismeni.

Nakon što su dugo bili obespravljeni, osuđeni da žive u getoima, bez dozvole da poseduju zemlju i da se bave većinom poslova, ove zabrane i ograničenja postepeno nestaju. Konačno, bilo im je dozvoljeno da budu produktivni članovi društva. Reforma je podrazumevala jednakost Jevreja u teoriji. Međutim, teorija je postala stvarnost. Mnogi nisu mogli da prihvate ovu promenu: većina Jevreja je sada govorila njihov jezik, kretali se u njihovim društvenim krugovima, oblačili se i izgledali kao oni.

„Zaboga“, reče Evropa nervozno polirajući svoj monokl, „otkako smo ublažili svoju politiku izgleda da će Jevreji učiniti sve samo da se na njih gleda kao na normalna ljudska bića“.

Fotografije u boji su nastale još 60-ih godina... 19. veka

Crno-beli mediji su bili prisutni toliko dugo da neki vatreni obožavaoci crno-bele televizije i dan danas sanjaju crno-belo. Prenošenje sveta na sliku u svom tom njegovom šarenilu je dugo bilo nezamislivo.

A ipak pojavila se i prva fotografija u boji. Napravio ju je Džejms Klark Maksvel 1861. godine. „Karirana mašna“ se smatra prvom fotografijom u boji ikada napravljenom. Ona je projektovana tako što su korišćeni trobojni filteri: crveni, zeleni i plavi.

U 20. veku Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski je usavršio ovaj Maksvelov metod i podario nam fotografiju ruskog sela tri godine pre početka Prvog svetskog rata, a potom i fotku na kojoj se nalazi grupa đaka Jevreja.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.