BEOGRAD - Polaganjem venaca na grob dr Rudolfa Arčibalda Rajsa u Beogradu i obilaskom obnovljenog spomenika danas je obeležena 80. godišnjica smrti istaknutog humaniste i kriminologa.
Vence na Rajsov grob na Topčiderskom groblju položili su predstavnici ministarstava rada i socijalne politike i unutrašnjih poslova, velikog broja lokalnih samouprava i udruženja građana opredeljenih >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.
Potom su zvaničnici i građani obišli obnovljeni Spomenik dr Rudolfu Arčibaldu Rajsu u Topčiderskom parku, a organizatori komemorativne svečanosti su Sektor za boračko-invalidsku zaštitu Ministarstva rada i socijalne politike i Društvo za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije do 1918. godine.
Najznačajniji kriminolog svog vremena
Rajs, jedan od najznačajnijih kriminologa svoga vremena, rođen je 8. jula 1875. u nemačkoj pokrajini Baden, a posle sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja studirao je u Švajcarskoj, gde je 1898. stekao zvanje doktora hemije, navodi se u saopštenju.
Radio je kao asistent na Univerzitetu u Lozani da bi 1906. dobio zvanje vanrednog profesora kriminalistike, a 1909. osnovao institute za tehničku policiju i kriminalistiku na kojima su se školovali studenti različitih nacionalnosti, uključujući tu i one iz Srbije.
Na poziv srpske vlade u Srbiju je došao septembra 1914. i tu upoznao holandskog lekara Arijusa van Tinhovena, koji je ranije počeo istraživanje ratnih zločina nad civilnim stanovništvom.
Rajs je anketu sprovodio tako što je saslušavao austrijske zarobljenike, odlazio na lice mesta, otvarao grobove, pregledao leševe i ranjenike, ulazio u kuće i obavljao tehnička ispitivanja, a njeni rezultati su imali ogroman efekat u svetu, primoravajući javnost da se suoči sa zločinima vojske Austrougarske monarhije.
Trajno vezan za Srbiju
Najviše ga je interesovao srpski seljak, vojnik, njegovo držanje u nesreći i pobedi, a fascinantnost, mentalitet i duh srpskog vojnika uticali su da se Rajs trajno veže za Srbiju.
Sa Srpskom vojskom povlačio se preko Albanije, a privrženost istini najviše je ispoljavao ličnim angažovanjem na pomoći srpskim izbeglicama, zbrinjavanjem srpske siročadi u Švajcarskoj i slanjem pomoći stanovništvu okupirane Srbije.
Dolaskom na Solunski front, Rajs se srodio sa srpskim bićem i postao njegov nerazdvojni deo, a kasnije je za angažovanje dobio Medalju za hrabrost koju je zaslužio neumornim obilaženjem trupa i odlascima na najopasnija mesta.
Rajs, koji je uvek isticao da mu je zahvalnost srpskog naroda jedina nagrada za sve što je učinio u njegovim teškim danima, na Solunskom frontu bio je od 18. novembra 1916. do 1. novembra 1918. kada je oslobođen Beograd.
Posle proboja Solunskog fronta 15. septembra 1918. u svim mestima kroz koja je prolazio obavljao je uviđaje o zlodelima u okupiranim područjima i direktno omogućio da se sazna istina o zločinima.
Nastavak misije posle rata
Misiju je nastavio i posle rata, imajući obavezu da rezultate ankete o zločinima uobliči u zvanične izveštaje za predstojeće međunarodne mirovne pregovore, a u Ministarstvu unutrašnjih dela osnovao je dvogodišnju policijsku školu, kojom je upravljao.
Bio je prvi počasni predsednik srpskog, a potom i jugoslovenskog Aerokluba "Naša krila", čiji je predsednik bio knez Pavle Karađorđević, a potpredsednik Tadija Sondermajer, ratni pilot i kasniji direktor prve jugoslovenske nacionalne avio-kompanije "Aeroput".
Zbog sukoba mišljenja sa tadašnjom vladom, a posebno sa Nikolom Pašićem, ne želeći da se izlaže spletkama, odlučio je da se povuče sa javne scene, ali nikad nije izgubio popularnost u narodu.
Napisao je politički testament apel "Čujte Srbi" - dokument o vremenu od 1918. do 1928.
Umro je 8. avgusta 1929. i sahranjen na Topčiderskom groblju, a njegovo srce, po testamentarnoj želji, pohranjeno je u kapeli koja se nalazi u spomeničkom kompleksu na Kajmakčalanu (planina Nidže) u Makedoniji, podseća se u saopštenju.
Pre osamdeset godina, posle sitne komšijske razmirice, preminuo je dr Arčibalda Rajs, veliki i iskreni prijatelj Srbije
Sitna stvar je i ovog puta bila neposredni povod jednog velikog gubitka, napisao je o smrti dr Arčibalda Rajsa, u tekstu objavljenom na prvoj strani „Politike” tačno pre 80 godina, ondašnji glavni urednik našeg lista Milomir Milenović.
...
Obeležava se 80 godina od smrti Arčibalda Rajsa, istaknutog humaniste i najznačajnijeg kriminologa svog vremena. Rajs je prvi počeo istraživanja ratnih zločina vojske Austrougarske nad civilnim stanovništvom.
Predstavnici ministarstava rada i socijalne politike i unutrašnjih poslova, kao i Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije do 1918. položili su...