Mog muža ubila sepsa i nebriga lekara!

Izvor: Press, 21.Dec.2014, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mog muža ubila sepsa i nebriga lekara!

Primarijus dr Jela Blagojević optužuje Urološku kliniku za propuste. Infekcija acinetobakterom otkrivena tek 18. dana. Dren se zapušio na svežoj rani, zbog čega ona do smrti nije zarasla
Moj suprug Vojin Blagojević (69) bio je zdrav, otišao je na „rutinsku“ operaciju prostate usled zastoja urina, koji je trajao četiri nedelje, i umro je zbog nebrige lekara!
Ovako primarijus dr Jela Blagojević, >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << specijalista ORL u beogradskom Domu zdravlja Palilula, započinje priču o agoniji koju je preživela od 31. oktobra, kada je njen suprug operisan u Urološkoj klinici, do njegove smrti 1. decembra. Ona tvrdi da je Vojin preminuo od posledica sepse izazvane acinetobakterom, koji nije na vreme otkriven i nije adekvatno lečen.

- Operaciju mog muža su odobrila tri anesteziologa na prijemu. Operisao ga je dr Milutin Kozomara, porodični prijatelj gotovo pola veka - priča dr Blagojević. - Od prvog dana posle operacije ukazivala sam na to da nešto nije u redu, ali su me sve vreme umirivali da su to samo prolazne posledice anestezije. U petak je operisan, a već u nedelju je bilo jasno da pada u komu. Na Klinici su, međutim, uporno tvrdili da to nije koma, nego da su ga sedirali i da je on dobro! Tog dana je dobio dijareju, prilikom posete sam ga zatekla u fekalijama do pazuha koje su prekrivale ranu. Nije urađena koprokultura iz koje bi se izolovao acinetobakter, koji je izazvao sepsu sa smrtnim ishodom.

Doktorka Blagojević kaže da je petog dana posle operacije njen suprug bio toliko otečen da je „kipeo“ sa kreveta, bubrezi su mu otkazali:

- To su sve tipični znaci sepse, ali oni nisu uzimali nijedan bris. Ako kažu da jesu, neka pokažu nalaze. Mi smo ih tražili, ali nismo dobili na uvid.

Kada je Vojinu jako otekao stomak, nakon njenog upozoravanja odvezen je u Urgentni centar gde je potvrđeno da je stomak miran. Ali sedmog postoperativnog dana naišao je hirurg u viziti, koji je pregledom ustanovio da je za hitnu operaciju abdomena.

- Operisali su ga, konstatovali gangrenu creva i mezenterijalnu trombozu. Sve je ovo klasičan tok sepse izazvane acinetobakterom - priča dr Blagojević. - Kada je proces uznapredovao do pluća, pulmolog je uradio aspiraciju i sama sam aspirat bronha odnela na analizu. U privatnoj laboratoriji je prvi put izolovan acinetobakter, koji je rezistentan na sve antibiotike izuzev „tigeciklina“ i „kolistina“. Sve dok nisam donela aspirat, govorili su da ne znaju šta se sa mojim suprugom dešava, da prvi put imaju ovakav slučaj na klinici. Tek devetnaestog dana od operacije, započeli su terapiju „tigeciklinom“.

U četvrtoj postoperativnoj nedelji urađen je skener mozga sa kontrastom i utvrđeno da ne postoje nikakva oštećenja niti zapušenja arterija u mozgu. Neurolog je tada rekao da leče infekciju. Vojinovo stanje se pogoršavalo iz dana u dan, a infekcija je, prema rečima dr Blagojević, napredovala iz abdomena do pluća, preko srca, a na kraju i do mozga, kada su počeli epileptični napadi.

- Svega sam se tamo nagledala - ogorčena je dr Blagojević. - Tubusom je mom mužu oštećena traheja prilikom reintubacije i pluća su se napunila krvlju. Dren se zapušio na sveže operisanoj rani zbog čega do dana smrti rana nije ni zarasla! Pa, kakvu mi to opremu koristimo, kakve instrumente, koja sredstva za sterilizaciju?

Doktorki Blagojević ni posle svega nije jasno zašto se dr Kozomara odlučio da operiše njenog muža kada benigna hiperplazija prostate ne zahteva hirurški zahvat, već medikamentnu terapiju:

- Kada se već odlučio za hirurški zahvat, zašto je radio klasičnu operaciju, a ne tur intervenciju? Želim objašnjenje zašto operacija, kada je dve godine ranije biopsijom utvrđeno da ne postoji malignitet. Problem koji je imao moj suprug, hronični prostatitis, ima 80 odsto muške populacije tih godina! Da li je dr Kozomara preduzeo sve mere da bi bio siguran da nije došlo do unosa infekcije prilikom operacije, da li su uradili potrebne briseve, uzeli krv sa dva mesta odmah nakon operacije, jer je taj postupak utvrđen pravilima postoperativnog lečenja, a posebno kada je znao u kakvim uslovima operiše? Da jeste, na vreme bi bio uključen „tigenciklin“, a ne antibiotik širokog spektra.
U Urološkoj klinici KCS tvrde da nikakvih propusta nije bilo

LEČILI SIMPTOME, A NE UZROK?

DOKTORKA Blagojević se pita kako je moguće da je bakterija izolovana tek 18. dana posle operacije, i jesu li lekari uopšte tražili gde je problem, ili su samo lečili simptome, a ne i uzrok?

- Acinetobakter nigde nije naveden na otpusnoj listi, a glavni uzrok smrti je sepsa izvazvana acinetobakterom - kaže dr Blagojević. - Koga će sada priključiti na respirator na kojem je bio moj muž sa znanjem da acinetobakter ostaje u suvoj sredini danima! Moj mož je umro, a ja o ovome govorim da bih skrenula pažnju na propuste, da se ne bi dešavalo da ljudi nepotrebno umiru. Ovo je upozorenje javnosti, ministru, direktorima klinika, lekarima.. Stanje u zdravstvu je „ispod dna“, i neko bi konačno morao da povede ozbiljnu borbu da se to popravi. Jer, „danas“ je umro moj muž, sutra bi moglo da umre nečije dete, brat, otac...
PROFESOR DR ZORAN DžAMIĆ, DIREKTOR UROLOŠKE KLINIKE: PREDUZELI SMO SVE ŠTO JE TREBALO
PROFESOR dr Zoran Džamić, direktor Urološke klinike, tvrdi da je tokom lečenja Vojina Blagojevića preduzeto sve što je potrebno, i da se u Klinici redovno, po standardima, rade sve procedure sterilizacije.

- Pacijent je primljen sa stalnim kateterom plasiranim zbog nemogućnosti spontanog mokrenja - objašnjava prof. Džamić. - U sklopu preoperativne pripreme konstatovano je da postoji suženje krvnih sudova vrata. Operisan je 31. oktobra, kada je urađena transvezikalna prostatektomija. Sve vreme je bio na antibiotskoj terapiji, širokog antimikrobnog spektra.

Drugog i trećeg dana posle operacije, objašnjava prof. Džamić, pojavile su se prolivaste stolice. Zbog pogoršanja opšteg stanja konsultovani su hirurg i gastroenterolog Urgentnog centra, a zbog poremećaja svesti i neurolog.

- Započeta je hemodijaliza, zbog akutne bubrežne insuficijencije - kaže prof. Džamić. - Sedmog dana indikovano je hitno hirurško lečenje i ustanovljena akutna mezenterijalna tromboza, vaskularna komplikacija sa visokim stepenom smrtnosti. Urađena je ileostomija (odstranjen je deo creva). Pacijent je na mehaničkim plućima, svakodnevno hemodijaliziran uz primenu terapije. Svakodnevno su obavljene konsultacije hirurga, nefrologa, anesteziologa i urologa, a po potrebi pulmologa, neurologa i infektologa. Uprkos sprovedenim merama lečenja, opšte stanje se nije popravilo i nastupila je smrt.

Nastavak na Press...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.