BEOGRAD - Šef poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija izjavila je danas da će u narednim danima Odboru za ustavna pitanja Skupštine Srbije biti predložen kandidat za poverenika za zaštitu ravnopravnosti, "oko kojeg neće biti spora sa drugim delovima društva, posebno civilnim sektorom".
"Nadam se da ćemo već za sledeću sednicu skupštine imati predlog Odbora. Probili... >> Pročitaj celu vest na originalnom sajtu << ... smo zakonski rok zbog činjenice da u prvom pokušaju nismo izabrali poverenika, i u jednom trenutku oko tog pitanja napravila se prevelika politička, ali i polarizacija institucija i civilnog sektora, što nam svakako nije bila namera", rekla je Kolundžija Tanjugu.
Prema njenim rečima, tragajući za rešenjem koje ne bi napravilo polarizaciju i koje bi omogućilo da sve institucije, ali i civilni sektor, budu saradnici povereniku u ostvarivanju zakona, razgovarano je sa predstavnsicima nevladinih organizacija.
Civilni sektor
Kolundžija je ocenila da je civilni sektor važan saradnik u tom poslu, jer se, kako je navela, bavi pitanjem ravnopravnosti i ljudskih prava. Ona je podsetila da je za izbor poverenika neophodno najmanje 126 glasova u skupštini.
Predsednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović rekla je ranije Tanjugu da će sednicu Odbora za ustavna pitanja sazvati kada poslaničke grupe dostave predloge za poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Ona je je rekla da je LDP ponovo predložila za tu funkciju aktivistu nevladinog sektora Gorana Miletića, o kome se Odbor već izjašnjavao. Rok za izbor poverenika za zaštitu ravnopravnosti istekao je 2. marta, a Đukić-Dejanović je navela da je u pisanom obliku podsetila poslaničke grupe da što pre dostave svoje predloge za poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Odbor za ustavna pitanja na sednici održanoj polovinom februara nije izabrao kandidata.
Miletiću je zamereno što nema potrebnih 10 godina iskustva u pravnoj struci, dok je kandidat DS Milutin Đuričić, savetnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i docent na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru i nekadašnji sudija Ustavnog suda Srbije, neposredno pre sednice povukao kandidaturu.
Samostalnu kandidaturu podnela je tada Gordana Ćušić.
Zakon o zabrani diskriminacije
Zakon o zabrani diskriminacije ustanovio je poverenika za zaštitu ravnopravnosti kao samostalni državni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom. Nadležnost poverenika je da ukazuje na nedozvoljene oblike ponašanja i da izriče preventivne mere opomene.
Poverenika bira Skupština na period od pet godina, na predlog skupštinskog odbora nadležnog za ustavna pitanja, a svaka poslanička grupa ima pravo da predloži kandidata.
Za poverenika može biti izabran državljanin Srbije koji je diplomirani pravnik i ima najmanje 10 godina iskustva na pravnim poslovima u oblasti zaštite ljudskih prava.
Skupština Srbije usvojila je u martu prošle godine Zakon o zabrani diskriminacije, koji zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti i s obzirom na zdravstveno stanje.
Šef poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija izjavila je danas da će u narednim danima Odboru za ustavna pitanja Skupštine Srbije biti predložen kandidat za poverenika za zaštitu ravnopravnosti, "oko kojeg neće biti spora sa drugim delovima društva, posebno civilnim sektorom".
"Nadam se da ćemo već za sledeću sednicu skupštine imati predlog Odbora. Probili smo zakonski rok zbog činjenice da u prvom pokušaju nismo izabrali poverenika, i u jednom trenutku oko tog pitanja napravila se prevelika politička, ali i polarizacija institucija i civilnog sektora, što nam svakako nije bila namera", rekla je Kolundžija.
Prema njenim rečima, tragajući za rešenjem koje ne bi napravilo polarizaciju...
Beograd -- Šefica poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija kaže da će narednih dana biti predložen kandidat za poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Zakonski rok za izbor poverenika za zaštitu ravnopravnosti istekao je 2. marta, a Kolundžija kaže da razlog za to leži u političkoj polarizaciji i polarizaciji institucija. Za izbor poverenika neophodno je najmanje 126 glasova u skupštini.
"U iskrenoj nameri da taj problem prevaziđemo i da u najboljem interesu ostvarivanja tog zakona i potrebe države da ima poverenika i izgradi instituciju povereništva, mi smo obavljali razgovore sa predstavnicima nevladinih organizacija tragajući za rešenjem koje ne bi napravilo polarizaciju i koje bi omogućilo...