Đuzepe Verdi − zlatno doba italijanske opere

Izvor: Studnel.com, 10.Okt.2015, 14:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Đuzepe Verdi − zlatno doba italijanske opere

Za razliku od većine italijanskih kompozitora, Verdi nikada nije napustio Italiju. Svoje stvaralaštvo započeo je u vreme političkih nemira u Italiji, stoga su prvobitni motivi njegovih dela bili najčešće vezani za pobunu i oslobođenje od tiranije, čime je njegovo ime postalo simbol političkih programa. Svoje opere posmatrao je kao političko oruđe koje pomaže zadovoljenju potreba naroda i imao je tu moć da svojim operama  utiče na javnost, što ga i dovodi do prvih >> Pročitaj celu vest na sajtu Studnel.com << uspeha, a kasnije i svetske slave. Iako je inspiraciju za svoje opere nalazio u svom okruženju, imao je čvrst karakter i nije dozvoljavao da politička dešavanja i ukus publike utiču na njegovo stvaralaštvo.
Interesantno je da je još u detinjstvu pokazao sklonost ka muzici. Sa devetnaest godina pokušao je da se upiše na Milanski konzervatorijum, ali nije uspeo jer nije posedovao dovoljno znanja iz klavira. Nakon toga počinje da radi sa Vićencom Lavinjom, svojim privatnim učiteljem, koji ga je upoznao sa milanskim pozorištem, gde se kasnije izvode mnoga njegova dela. Nakon gubitka supruge i dvoje dece, Verdija 1842. godine očekuje veliki uspon. Pravi početak njegove umetničke karijere predstavlja delo Nabukodonosor, u kome na nov način uvodi triole i niže notne kontraste. Kasnije se ističe i operom Lombardijci u Prvom krstaškom pohodu. Svojim delima Magbet i Luiza Miler Verdi je usavršio svoj dramski izraz uvodeći neke nove elemente u operu.

Foto: www.avantartmagazin.com
Najznačajnija Verdijeva dela nastaju u periodu između 1851. i 1853. godine, i to su Rigoleto, Trubadur i Travijata. Vrhunac u karijeri ostvaruje velikom operom u četiri čina − Aidom, koja nastaje 1871. godine, a nakon koje počinje da piše polako i sa prekidima. Jedna od najznačajnijih godina u Verdijevoj karijeri je 1879. godina, kada upoznaje kompozitora Ariga Boita sa kojim u saradnji piše dva izvrsna libreta: Otelo i Falstaf. Ovim delima se završava Verdijevo opersko stvaralaštvo.
Najčešći motivi Verdijevih opera su ljubav, bol, strast, prevara i patnja, što ih i dan-danas čini veoma aktuelnim. Za razliku od svojih prethodnika, on je stvaranje scenskih dela značajno unapredio time što je uspevao da ide u korak sa promenama ukusa svog vremena, što je i njegovo najznačajnije dostignuće.
Izvori: znanje.org, bastabalkana.com, razbibriga.net.

djuzepe verdiitalijaoperakompozitorna danasnji danbiografija

Nastavak na Studnel.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Studnel.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Studnel.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.