Kategorije
Vaš glas
U fokusu
Regioni
Izvori


Kako izgleda to?

Arhiva

Korisnicki servisi

Naši sajtovi

Prijatelji sajta


Devizne rezerve za spas firmi  

19.Apr.2009, 20:37, Izvor: Blic      Devizne rezerve za spas firmi

Na nedavno održanom sastanku guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića sa predstavnicima banaka koje posluju u Srbiji dogovoreno je da se subvencionisani krediti za likvidnost preduzeća finansiraju na račun smanjenja deviznih rezervi, saznaje „Blic” u Vladi. Tako bi se iznos kredita uvećao, dok bi kamate bile niže, a tek nakon toga usledio bi najavljivani proces međusobnog >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << prebijanja dugova.

Cilj ovakvog sistema jeste da ona preduzeća koja su još kreditno sposobna podignu kredite i tako pokriju rupe na računima, dok bi nakon toga one firme koje imaju trajnije i veće probleme sa likvidnošću trebalo bi da uđu u proces multilateralne kompenzacije.

Država je još početkom godine obezbedila subvenciju za povoljnije kredite za likvidnost, a bankama je do sada podneto zahteva za 525 miliona evra subvencionisanih kredita za likvidnost. Od toga je odobreno 190 miliona evra. To što su domaća preduzeća čak 25 puta manje zainteresovana za zajmove za investicije takođe po povoljnijim kamatnim stopama, dokazuje u kolikim je problemima srpska privreda.

Mlađen Kovačević

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je ranije da bi Vlada trebalo da donese uredbu koja će omogućiti privatizovanim preduzećima konverziju dugova prema državi u kapital tih firmi i najavio da će Vlada do kraja aprila formirati operativni tim za prebijanje međusobnih dugovanja u privredi.

Na taj način takozvana multilateralna kompenzacija, koja je inače bila popularna u doba komunizma, vraća se u Srbiji koja grca u dugovima. Naime, u ovom je trenutku teško je ući u trag ko kome i koliko duguje, budući da nema dana od početka godine da nije blokirano po nekoliko novih računa preduzeća. Zbog nemogućnosti da plaćaju svoje dugove u blokadi je 60.000 firmi koja državi duguju oko 64 milijarde dinara, što je za četiri milijarde manje od duga države srpskoj privredi. Nedomaćinsko poslovanje države najviše je oštetilo putare u Srbiji kojima se duguje 35 milijardi dinara. Premijer Srbije Mirko Cvetković nedavno je razjasnio da vlasti nisu mogle da dobiju dinarski zajam od banaka koje su tražile da se kredit veže za deviznu klauzulu. Konačni dogovor je da se odobri 40 odsto kredita a da domaće vlasti rebalansom obezbede garanciju vezanu za evropsku monetu. Sudeći prema najavama koje su stigle iz Vlade nakon usvajanja budžeta, stvar je delimično rešena jer će se „Putevi Srbije” zadužiti i vratiti deo duga. Putarima će za prvu ruku biti vraćeno 200 miliona evra, što je 19 milijardi dinara, odnosno dve trećine. Iz Vlade kažu da država nije glavni krivac za opštu nelikvidnost srpske privrede.

- Stepen nelikvidnosti jeste visok, ali nije tačno da je za sve kriva država. Vlada je već usvojila set mera kojim će se omogućiti da se za mesec dana vrati dug putarima. Dozvoljeno im je da se zaduže na finansijskom tržištu - kazao je posle usvajanja rebalansa Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

Ostaje pitanje kako će se onda vraćati ovaj dug jer se kredit uzima sa kamatom koju valja plaćati baš kao što treba vratiti 10 milijardi dinara preduzećima koja su radila po projektima NIP-a. Kako će izgledati konačni model kompenzacije još uvek nije precizirano jer posao nije nimalo lak. U ovom trenutku EPS duguje oko osam milijardi dinara, ali građani i preduzeća nisu platili čak 49 milijardi dinara struje. U avanturu raspetljavanja „gordijevog čvora” upustiće se jedan od resora ili Narodne banke Srbije ili Trezora, a s obzirom na opštu nelikvidnost koja vlada, posao će biti golem.

- Multilateralna kompenzacija podrazumeva da morate imati sofisticirani softver. Recimo, Trezor ministarstva finansija ili Narodna banka će, jednom mesečno, subotom primera radi, kada nema trgovanja, suštinski praviti lanac i uparivati 20, 30, 40 preduzeća, i na taj način ih povezivati - objasnio je nedavno nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.

Princip će biti takav da će dugovanja ravnati prvo kompanije koje direktno duguju jedna drugoj, a onda će se gledati da li postoje povezane firme sa kojima je moguće prebiti potraživanja.

Preduzeće „Ivan Milutinović” jedno je od brojnih u Srbiji u kome se hvataju za glavu zbog nenaplaćenih potraživanja. Trenutno pokušavaju da naplate oko 110 miliona dinara.

- Država duguje „Planumu”, a „Planum” duguje nama, možda duguje i nekim drugim dobavljačima. Prema informacijama koje imam, država duguje „Planumu” od 600-700 miliona dinara, među kojima je i ovih 18 miliona koje duguju nama - kaže Miodrag Popović iz preduzeća „Ivan Milutinović”.

Pošto ne može da naplati potraživanja, preduzeće „Ivan Milutinović” ne može da plati ni svoja dugovanja, koja trenutno iznose oko 70 miliona dinara.

Ekonomisti tvrde će u problem nelikvidnosti upadati sve više domaćih kompanija i da se problem neće rešiti kompenzacijom. Njima će jednostavno i dalje faliti svežeg novca.

- Ne treba živeti u iluziji da će to da reši problem, jer je nama potreban svež kapital. Naša privreda se zaista nalazi u vrlo teškoj situaciji. Kompenzacija je u tom smislu dobra stvar, ali ne i dovoljna. Vlada je bila preokupirana deficitom u budžetu, a malo je pažnje poklanjala poljoprivredi i industriji, što je trebalo da radi - kaže ekonomista Mlađen Kovačević.

Prema podacima Svetske banke, da bi se u Srbiji naplatila sporna potraživanja po osnovu komercijalnih ugovora potrebno je 635 dana i da prođete 36 procedura, na koje se potroši čak 28,4 odsto vrednosti duga.

Država potražuje 400 milijardi dinara

U Poreskoj upravi kažu da zbog tajnosti podataka ne mogu da izađu u javnost sa preciznom računicom sa kolikim potraživanjima država hramlje, ali nije nemoguće utvrditi bar otprilike da je on nekoliko puta veći od 100 milijardi dinara koliko je država na mišiće sakupila nedavnim paketom mera štednje kojim se morao zatvoriti budžetski jaz. Ako se zna da je zaključno sa decembrom prošle godine dug samo na ime doprinosa za PIO fond bio oko 134 milijarde dinara, što je nedavno objavljeno, a ova brojka trećina ukupnih dugovanja, računica kaže da srpska preduzeća i građani državi u ovom trenutku duguju oko 400 milijardi dinara. Nije tajna da se polovina ne može naplatiti jer su firme u postupku reorganizacije, likvidacije ili stečaja, a od prinudne naplate ih štiti zakon.

Krediti za likvidnost

dve milijarde dinara odvojila država

40 milijardi dinara stimulacija zajmova za likvidnost

12 meseci rok otplate

5,5 odsto godišnja kamata

20.000 evra maksimalni kredit za preduzetnike

dva miliona evra zajam za velika preduzeća

Država duguje 68 milijardi dinara

Putevima Srbije 35 milijardi dinara

NIP-u 10 milijardi dinara

EPS-u osam milijardi dinara

Ostalima 15 milijardi dinara

Nastavak na Blic...   
Losa vest 0 Dobra vest 0 I drugi pišu o ovome:

Radio Televizija Vojvodine: Subvencionisani krediti pre prebijanja?

Capital.ba: Devizne rezerve ne idu za bankarske kredite privredi

e-Novine: Devizne rezerve za kredite



Sufinansiranje kredita smanjenjem rezervi  

20.Apr.2009, 08:37, Izvor: Radio 021

Subvencionisani krediti za likvidnost preduzeća finansiraće se na račun smanjenja deviznih rezervi, dogovoreno je na sastanku guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića sa predstavnicima banaka koje posluju u našoj zemlji.

Nastavak na Radio 021... Losa vest 0 Dobra vest 0

NBS o korišćenju deviznih rezervi  

20.Apr.2009, Izvor: B92, Tanjug NBS o korišćenju deviznih rezervi

Beograd -- Narodna banka Srbije odbacila je kao neosnovane navode da će bankarski krediti za likvidnost privrede biti odobravani na račun deviznih rezervi centralne banke.
NBS je navela da se devizne rezerve koriste isključivo za odbranu kursa dinara. Mediji su danas objavili da je na nedavno održanom sastanku guvernera NBS Radovana Jelašića sa predstavnicima poslovnih banaka...

Nastavak na B92... Losa vest 0 Dobra vest 0

Narodna banka: Nema kredita na račun deviznih rezervi  

20.Apr.2009, Izvor: Radio Televizija Vojvodine Narodna banka: Nema kredita na račun deviznih rezervi

BEOGRAD - Narodna banka Srbije odbacila je danas kao neosnovane špekulacije pojedinih domaćih medija da će bankarski krediti za likvidnost privrede biti odobravani na račun deviznih rezervi centralne banke i naglasila da se devizne rezerve koriste isključivo za odbranu kursa dinara.
Pojedini mediji objavili su danas da je na nedavno održanom sastanku guvernera NBS Radovana Jelašića...

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine... Losa vest 0 Dobra vest 0



Pogledaj prvu stranicu sajta Vesti.rs za najnovije vesti

Dodajte komentar

Anti-SPAM zaštita: koliki je zbir brojeva jedan i dva?
(uneti brojku slovima, na primer: PET)


Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva ovog sajta, već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite kako bi uklonili sporni sadržaj.
Vaši prijatelji prate vesti i preko Facebook-a.
Prikljuci se i ti !