Izvor: Nezavisne Novine, 06.Feb.2016, 00:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bob Marli, polumitski heroj planete

Ljudi koji pokušavaju da učine svijet gorim nikad ne uzimaju slobodan dan. Zašto bih ja?, rekao je Bob Marli, čiji 71. rođendan danas slavi taj isti svijet koji je on učinio boljim.

Doduše, od kada nas je napustio legendarni Jamajkanac prošlo je skoro isto toliko godina koliko je trajao njegov život, a istorija svijeta koja se upravo stvara i dalje će se bilježi kao istorija ratovanja. Planeta gdje se rodila rege ikona, od oca bijelca i majke crnkinje, i dalje ima problem >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << sa rasizmom i zapravo spisak nevolja omiljenog nam trećeg kamena od Sunca je isuviše dug za dnevne novine. Šta je onda bolje? Bolja je istorija muzike i milioni ljudi koji su odrasli i odrastaju uz Marlija, a takvih u istoriji svijeta nikad nije bilo više.

Duhovnost, mir, ljubav, rastafarijanizam, priče kako je Hajle Salasije došao na Jamajku 1966. i naučio Marlija o svemu ovom, da bi ovaj "doktorirao" nabrojane osobine pomoću vlastitog životnog iskustva pričaće se večeras od Kingstona do Novog Grada u Republici Srpskoj. Međutim, vizija jednog svijeta i jedne ljubavi Boba Marlija ne ogleda se samo u izložbama, svirkama, rege koncertima, tribinama i ostalim događajima.

To što Jamajka već tradicionalno svake godine slavi šest dana Marlijev rođendan ili što će, recimo, u Hrvatsku ovog ljeta doći Demijan Marli, samo su mali dio mita o Bobu Marliju, kao o klasičnom heroju u očima malog čovjeka. Uzgred, Demijan Marli je rege muzičar i jedan od jedanaestoro biološke djece Boba Marlija. Isto tako blizu 75 miliona duša su Facebook pratioci slavnog kompozitora, tekstopisca, pjesnika i pjevača, a ono što je bitno i što se preskače jeste upravo gorespomenuto herojstvo. Priča o Bobu Marliju je, naime, klasična priča uspješnog suprotstavljanja političkoj represiji, priča o heroju malih, poniženih i uvrijeđenih.

Stoga mitski dometi nacionalnih junaka - Marka Kraljevića kod Srba, Vilijema Volisa kod Škota, Ahileja kod Grka i mnogih drugih (u novijoj istoriji Če Gevara), veoma su slični dometima Boba Marlija. Razlika između njih je što su svi ostali izašli iz stanja rata i ratovanja, dok je Marli došao iz fenomena mira, dok sličnosti idu unedogled. Pored borbe za slobodu i poruke da će na kraju "sve biti u redu", Marlijeva mitska težina je ta da on nije nacionalni heroj, nego polumitski heroj planete Zemlje.

Zbog toga, iako će biti korišteni u kapitalističke svrhe, popularnost muzike Boba Marlija i slavljenje dana njegovog rođenja ili obilježavanje smrti u budućnosti, imaju samo tendenciju rasta.

Nastavak na Nezavisne Novine...