Izvor: BanjalukaLive.com, 23.Apr.2016, 12:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Običaji koje su neki možda zaboravili: Šta su Cvijeti i Vrbica

U uskršnje praznike spadaju Lazareva subota, Cvijeti, Velika nedjelja, u kojoj je najvažniji Veliki petak i Uskrs. Ovdje, donekle, spadaju i Spasovdan i Duhovi. Lazareva subota ili Vrbica - Lazar je bio bogataš i pomagao je Hrista i njegove apostole, a kada je umro, Hristos ga je svojom čudotvornom moći vaskrsao. Nekada se na Lazarevu subotu odlazilo po vrbove grančice, koje su već ranije stariji nasjekli, onda su se vraćali u crkvu gdje se vršilo osvećenje Vrbice. Ona je dijeljena >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << djeci, a ona su njom kitila kuće. Neko na ovaj dan odlazi na rijeku da se umije, onda je stavljao kamičak na nogu i bacao što dalje govoreći: "Koliko sam ovaj kamen bacio, toliko zmija daleko od mene bila." Neko nabere svježe cvijeće koje stavi u vodu da prenoći, a sutradan, na Cveti, ukućani se umivaju tom vodom da bi bili zdravi. Ponegdje djevojke u grupama idu od kuće do kuće i pjevaju pjesme koje se zovu "Lazarke". "Igraj, igraj, Lazarke, gola, bosa, Ciganke, ova kuća bogata, ima dosta dukata, i u toru ovčice, a u kući dječice..." Ovu pjesmu često pjevaju i dodolke. Uz djevojke idu dva do tri muškarca sa štapovima da "brane" djevojke od nasrtljivaca i da nose skupljene darove. Nekad se jedna od djevojaka obuče u muško i predstavlja Lazara. Cvijeti - stari običaj koji se i danas praktikuje je da se na taj dan okupe mladići i djevojke na raskršću ili kod crkve, nalože vatru i igraju i pjevaju dok ne počne služba u crkvi. Nekada su na ovaj dan, djevojke sijale lan, jer se smatralo da će dobro napredovati. Velika nedjelja - nedjelja između Cveti i Uskrsa i svi dani posvećeni su Hristovom stradanju. Veliki petak - dan žalosti za Hristom koji je dan ranije razapet. Ovog dana se drži strogi post, neko ne jede cijeli dan. Toga dana je bio stari običaj da se prije svanuća farbaju jaja. Danas se jaja boje na Veliki četvrtak ili Veliku subotu. Prvo jaje se drži pored kandila i čuva do Ðurđevdana, kada se sa raznim travama i cvećem potopi u vodu. Negdje za Uskrs mijese kolačiće u koje utisnu obojeno ili neobojeno jaje, pa se daruju svoja i tuđa djeca. Jevreji su gonil Hrista, kada su već stigli da ha uhvate, pred njih je izašla žena sa punim krilima obojenih jaja, oni su zastali da razgledaju dotle neviđena jaja. Uskrs - praznuje se kao uspomena kada je Isus vaskrsao iz mrtvih, praznuje se tri dana kao Božić i Duhovi. Na prvi dan Uskrsa ne ide se u goste. Neko se umiva vodom u kojoj su prenoćili crveno jaje, trava zdravac, rutica i kaloper. Ovo su radile djevojke i mlade snaje. Pobusani ponedjeljak - prvi ponedjeljak poslije Uskrsa, tog dana žene odlaze na groblje, čiste grobove od korova, trava, okopavaju i pobusavaju busenjem svježe zelene trave. Dijeli se hrana sirotinji. Jajima se prvo tuca "vrvić sa vrvićem", pa "guzić sa guzićem", kako se kaže u nekim krajevima. Nekada je postojao običaj da se na Uskrs pozdravlja "Hristos vaskrese", a otpozdravlja "Vaistinu vaskrese", pozdravljalo se tako od Uskrsa do Spasovdana, 40 dana poslije Uskrsa, danas se to izgubilo. Foto: Yayimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...