Nemci ne žele zid prema Rusiji

Izvor: Politika, 22.Nov.2014, 23:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemci ne žele zid prema Rusiji

Dvadeset pet godina od rušenja Berlinskog zida događaji u Evropi kao da žele da dokažu da Frensis Fukujama nije bio u pravu kada je ocenio da je nastupio „kraj istorije” onog trenutka kada je došlo do propasti sovjetskog komunizma. Ne samo što je ukrajinska kriza dovela do nove hladnoratovske podele, već je vaskrsla i neverovatna ideja o izgradnji novog zida razdvajanja na evropskom tlu – ovog puta između Ukrajine i Rusije. Dok ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk tvrdi da izgradnja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zida dugog oko 2000 kilometara navodno ima podršku Evropske unije, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je otišao toliko daleko da je nedavno usred Berlina pozvao Nemce da im pruže pomoć i svoju ekspertizu u izgradnji zida. To ne samo što je zaprepastilo Nemce kojima su još sveža sećanja na njihov Zid, već su nemački političari minule nedelje jasno pokazali da im ne pada na pamet da grade nikakav zid prema Rusiji. Ni betonski, ni politički.

BEZ IZOLACIJE PUTINA: Uprkos tome što su se prošlog vikenda na samitu G-20 većina zapadnih lidera svojski potrudila da naprave „zid” prema ruskom predsedniku, Nemci su očigledno shvatili da ništa neće biti postignuto time što će se Putin osećati kao nepopularno dete u školskom odeljenju. Angela Merkel je u govoru u Brizbejnu istakla da Rusija gazi međunarodno pravo i upozorila na opasnost širenja „ruskog požara” na ostale bivše sovjetske republike i zapadni Balkan, ali je ujedno bila spremna da na marginama samita dva sata nasamo razgovara sa Vladimirom Putinom, a potom još četiri sata kada im se pridružio predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker. Nemačka želja da ne izoluje Putina videla se i u tome što je šef nemačke diplomatije Frank Valter Štajnmajer na Savetu ministara EU predložio da Unija pokrene prve korake o budućoj saradnji sa Evroazijskom ekonomskom unijom, koja se okuplja oko Moskve.

Sva je prilika da Nemci žele pregovore sa Rusima a ne da grade zid prema njima. Među evropskom „dvadesetosmoricom” nisu svi tako oduševljeni tom idejom da se direktno pregovara sa „Putinovom Unijom”. Naročito su sumnjičavi Britanija, pojedine skandinavske zemlje, Poljska, Rumunija i baltičke zemlje, koje ne mogu da se otrgnu svom ubeđenju da je Putin neprijatelj kome se treba što oštrije suprotstaviti. Za litvansku predsednicu Daliju Gribausajkte je nedostatak liderstva u EU i SAD „omogućio Rusiji da postane zemlja sa terorističkim elementima”.

BERLINSKA INICIJATIVA: Uprkos ovim ocenama, Berlin nastoji da preuzme spoljnopolitičko kormilo EU, što će kritičare podstaći da kažu da je pokojni francuski predsednik Fransoa Miteran bio u pravu kada je u vreme pada Berlinskog zida ironično rekao da „toliko voli Nemačku da bi radije video dve, a ne jednu Nemačku”. Četvrt veka kasnije teško je obuzdati Nemce da usmere evropsku spoljnu politiku u svom interesu, a manje u interesu Amerike kakav je bio slučaj minulih decenija.

Nemačku pragmatičnu diplomatiju trebalo bi sagledavati i kroz činjenicu da, kako u „Zidojče cajtungu” primećuje Klaus Bril, Nemci vide Rusiju kao svog najznačajnijeg suseda, iako između Nemačke i Rusije leži 12 zemalja sa oko 160 miliona stanovnika. Bril ističe da zvuči paradoksalno, ali se mnogi Nemci osećaju bliži Rusiji nego onim koji se nalaze između te dve zemlje. To za Poljake, Letonce, Estonce i Litvance predstavlja boljno saznanje.

Ipak, Merkelova je ove nedelje uveravala Poljake da će ih NATO braniti ako ih Rusija ugrozi, ali je otvoreno rekla da „samo zajedno sa Rusijom možemo da dugoročno održimo bezbednost u Evropi”, kao i da „ekonomske sankcije (Rusiji) nisu same po sebi cilj, već moramo da održimo dijalog”. Samo je veliko pitanje kako najkraćim putem doći do dijaloga koji bi podazumevao učešće predstavnika ukrajinske vlade, proruskih snaga u Ukrajini, Rusije i Zapada. Zasad se čini da su glasniji oni koji bi da grade zidove a ne dijalog.

POGREŠNA INTIFADA: Ideja o zidu razdvajanja odavno je realnost na Bliskom istoku, a stravičan zločin u jednoj jerusalimskoj sinagogi u kojoj su dva Palestinca satarama, noževima i pištoljima ubili petoro Izraelaca ukazuju da se spirala izraelsko-palestinskog nasilja sve više zahuktava. Posle masakra odmah je usledila odluka izraelskog premijera Benjamina Netanijahua da se sruše kuće vinovnika nekoliko napada, koji uz nedavne sukobe oko džamije Al Aksa navodi sve više analitičara da zaključe da je počela treća intifada.

I možda Palestinci smatraju da jedino nasilnim ustankom mogu da osiguraju opstanak, ali zločini poput nedavnog u sinagogi samo ih udaljavaju od sna o nezavisnoj državi. Mudre palestinske vođe bi trebalo da smire plamen mržnje koji se rasplamsao i da samo puste Netanijahua i njegove sokolove u vladi da izbegavaju mirovne pregovore i sve više ugrožavaju palestinska prava na očigled celog sveta. U trenutku kada u mnogim zemalja članicama EU poslanici apeluju na svoje vlade da priznaju Palestinu kao državu, a Amerikanci sve otvorenije kritikuju izraelsku vladu, poslednje što Palestincima treba su masakri koji podsećaju na pogrome Jevreja. Stoga Palestincima bi bilo pametnije da se okanu bombi te da „ustanak” prepuste evropskim i američkim aktivistima koji su pokrenuli svojevrsnu mirnu intifadu. Ona već već mesecima traje jer sporni potezi Netanijuhove vlade nagrizaju njen međunarodni ugled te sve više jača podrška ekonomskom bojkotu i delegitimizacije Izraela zbog kršenja prava Palestinaca. Međutim, ekstremisti među Palestincima očigledno uvek lakše podstaknu mase da biraju pogrešnu intifadu koja će samo sve aktere vratiti u dobro poznatu krvavu spiralu nasilja.

Nenad Radičević

objavljeno: 23.11.2014

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.