Ima li rešenja za krizu u Ukrajini?

Izvor: VOA, 31.Jan.2015, 00:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ima li rešenja za krizu u Ukrajini?

Učesnici diskusije na temu bezbednosnih izazova za Evropu 2015. zaključili da će ukrajinska kriza potrajati, ali i predložili neke moguće korake ka postizanja mira u tom regionu.

Najveća opasnost po bezbednost i stabilnost Evrope u 2014. bila je ukrajinska kriza, a tako će biti i ove godine, složili su se učesnici diskusije na temu bezbednosnih izazova za Evropu 2015. Otpravnik poslova Srbije u Vašingtonu, Vladimir Jovičić istakao je da će Srbija, koja je preuzela >> Pročitaj celu vest na sajtu VOA << predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), nastaviti da radi na rešavanju situacije u Ukrajini, ali i da će posvetiti pažnju drugim problemima, poput terorizma.

Iako su se svi učesnici diskusije o bezbednosnim izazovima u Evropi 2015. u Centru Vudro Vilson u Vašingtonu složili da je kriza u Ukrajini obeležila proteklu godinu, a po svemu sudeći će tako biti i ove - izneta su različita mišljenja o tome kako treba pristupiti rešenju situacije.

Otpravnik poslova Srbije u Sjedinjenim Državama, Vladimir Jovičić u svom izlaganju je naveo da je Srbija preuzela predsedavanje OEBS-om od Švajcarske u izuzetno teškom momentu i da bi za rešenje ukrajinske krize trebalo primeniti sve već ustanovljene mehanizme.

"Što se tiče ukrajinske krize, koja je glavni problem za OEBS, mi prilazimo tome koristeći sve instrumente koje je uvela Švajcarska za vreme svog predsedavanja ovom organizacijom. To su specijalna posmatračka misija, zatim misije na terenu i izuzetan rad specijalnog izaslanika, ambasadorke Teljevine. Konkretni ciljevi kojima ćemo težiti su uspostavljanje održivog prekida vatre u Ukrajini kao i potpuni prekid nasilja. Kako bismo to postigli trenutno je najvažnija implementacija dokumenata iz Minska“, rekao je Jovičić.

Posle svakog rata na tlu Evrope u prošlosti su se prekrajale granice, menjalo se težište moći i sklapani su sveobuhvatni mirovni sporazumi, rekao je ambasador Švajcarske u Sjedinjenim Državama, Martin Dahinden. Međutim, postavlja se pitanje da li su neke davno uspostavljene institucije i dalje efektivne ili bi trebalo praviti nove za rešavanje ukrajinske krize?

"Duboko sam ubeđen da su principi oko kojih su se zemlje složile po završetku Hladnog rata i dalje ispravni i relevantni i nema potrebe da se o njima ponovo pregovara. Zapravo njihovo razvodnjavanje bi bilo opasno", rekao je Dahinden.

Sa druge strane, ambasador Aleksandar Šalij, bivši ukrajinski savetnik za spoljne poslove, smatra da ukrajinska kriza nije ni blizu kraja i da bi situacija mogla lako da se pogorša u narednim nedeljama, te da pod hitno treba promeniti dosadašnji, relativno neuspešan, pristup tom problemu.

On predlaže tri stvari – uspostavljanje bezbednosne saradnje svih strana, postavljanje međunarodne mirovne misije i hitan početak procesa pomirenja unutar i izvan Ukrajine, ali ističe da zapadne sile prave jednu veliku grešku u donošenju strateških odluka.

"Očigledno mi je, a sigurno i svima drugima, da je bez Rusije kao dela procesa donošenja odluke nemoguće pronaći formulu za uspostavljanje mira. Na žalost, do sada, u diplomatskom smislu, niko nije pokušao da razgovara sa Rusijom kao delom rešenja, već su tretirani kao prepreka na putu ka tom rešenju", smatra Šalij.

O ozbiljnosti situacije, podseća on, govori i to da se jedna od dve najveće nuklearne elektrane u Evropi nalazi na svega 200 kilometara od zone sukoba.

Šalij smatra da je za trajno rešenje krize potrebno jasno definisati ovaj konflikt imajući na umu da to nije rat Ukrajine i Rusije već direktna ruska agresija na teritoriji Ukrajine. Zbog toga, potrebno je što pre postaviti posmatračku misiju koja će razdvojiti dve strane i jasno sagledati situaaciju na terenu, smatra on.

"U ovoj situaciji Ukrajina je kao rak, a mi ne koristimo radikalan tretman protiv raka. Po meni, to je najbolji scenario za gospodina Putina jer se zbog nedostatka akcije destabilizuje ukrajinski socijalno-ekonomski život“, rekao je Šalij.

Ruski novinar Maksim Trudoljubov nije mogao jasno da sumira spoljnopolitičke ciljeve Kremlja, ali je skrenuo pažnju na to da Rusija već duže vreme podržava ekstremne političke frakcije u Evropi te da uspešno vodi politiku "zavadi pa vladaj".

"Ono što Kremlj radi jeste da vodi rat kako bi se ljudi zamislili. U Ukrajini se vodi pravi rat u kojem je do sada više od 5 hiljada ljudi izgubilo život, ali to je i rat za ljude u Evropi i ovde u Sjedinjenim Državama. To je pokušaj da se pokaže da zapadna bezbednosna konstrukcija, i trijumfalno zapadno razmišljanje u poslednjih 25 godina više ne funkcioniše. Rusija to želi da promeni. Putin je već rekao da želi da bude jednak partner u stvaranju novog svetskog poretka“, smatra Trudoljubov.

Učesnici skupa u Vašingtonu su zaključili da će za rešenje ukrajinske krize biti potrebno još dosta vremena najviše zbog toga što je međunarodna zajednica podeljena po pitanju pristupa tom problemu - što ide na ruku Rusiji.
Pogledaj vesti o: Rat u Ukrajini

Nastavak na VOA...






Povezane vesti

Ima li rešenja za krizu u Ukrajini?

Izvor: VOA, 31.Jan.2015

Učesnici diskusije na temu bezbednosnih izazova za Evropu 2015. zaključili da će ukrajinska kriza potrajati, ali i predložili neke moguće korake ka postizanja mira u tom regionu.

Nastavak na VOA...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.