Izvor: Politika, 22.Apr.2014, 16:03 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nemački model spas za DSS, URS i LDP
Odlukom ustavnih sudova Nemačke i Slovenije omogućeno je državno finansiranje svim partijama koje su osvojile više od jedan odsto glasova
Da su URS, LDP i DSS u Nemačkoj i Sloveniji ne bi morali toliko da brinu što više nisu u parlamentu. Dobijali bi novac od države za svoj delovanje i mirnije bi čekali novu šansu da na sledećim izborima pokušaju da se vrate u skupštinu.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />Zato Vladimir Goati, predsednik Transparentnosti Srbija, smatra da je jedno od rešenja za naše vanparlamentarne stranke da se preuzme model iz Nemačke i Slovenije. Tamo je odlukom ustavnih sudova omogućeno da partije koje osvoje jedan procenat na izborima imaju pravo na finansiranje iz državne kase. Goati ističe da je to bolja varijanta za Srbiju, jer bi stranke koje nisu prošle cenzus imale zakonski način da prežive do sledećih izbora.
Da bi finansijski preživele do sledećih izbora partije koje su osvojile manje od pet odsto glasova moraće da smanje broj službenih automobila, zaposleni će dobijati minimalac, a svoje centrale će iz centra grada preseliti na drugo mesto gde je zakupnina poslovnog prostora neuporedivo niža.
Goati objašnjava da u stabilnim evropskim demokratijama partije koje su četiri puta prošle cenzus retko gube parlamentarni status. Naš problem je, po njegovom mišljenju, visok cenzus, jer da bi jedna stranka mogla da ga preskoči mora da osvoji između 160.000 i 200.000 glasova, što nije malo.
„Većina evropskih država, počevši od Nemačke, sredinom pedesetih godina prošlog veka, počela je da daje državne donacije partijama i to sada čini ogromna većina zemalja u Evropi. U Srbiji one partije koje uđu u skupštinu dobijaju prilično veliki novac, jer su poslanici 2011. godine udvostručili sumu novca koji dobijaju iz državne kase i prema broju poslanika u parlamentu i za izbore”, upozorava Goati.
Iz URS-a i DSS-a stižu uveravanja da će se posle novih izbora vratiti u Skupštinu Srbije, ali nisu do kraja bili precizni da li će ponovo samostalno okušati sreću ili će u ulaziti u predizborne koalicije. SPO je tako posle 2000. godine uspevao da zadrži parlamentarni status, ulazeći u savez sa većim strankama koje sigurno prelaze cenzus.
Aleksandar Popović, vršilac dužnosti predsednika DSS-a, tvrdi da će se na sledećim izborima sigurno vratiti u parlament: „Verujem u politiku DSS-a, verujem u ljude koji je čine. To su razlozi za umereni optimizam koji imam. Nikada nismo bili politički suncokreti koji bi danas išli u koaliciji sa jednom, a sutra, ako je to oportuno, sa nekom drugom, potpuno suprotstavljenom strankom”, kaže Popović.
S njim se slaže i Đorđe Vuković, tehnički direktor „Cesida”, koji naglašava da od svih partija koje 16. marta nisu uspele da prođu cenzus, najveće šanse da ponovo dobiju poslanike ima DSS iz više razloga.
„Reč je o stranci koja ima jasnu ideologiju, jer se protive ulasku naše zemlje u Evropsku uniju. Građani prepoznaju njihovu politiku i imaju razvijenu stranačku infrastrukturu. Upravo zbog toga DSS može da očekuje da se posle narednih izbora vrati u Skupštinu Srbije”, rekao je Vuković.
On smatra da je URS u najvećem problemu, jer je to ozbiljna klijentistička stranka koja je bila naslonjena na kadrove u državnim strukturama. On smatra da je za njih izlazak iz izvršne vlasti ozbiljan udarac od koga će se teško oporaviti. Vuković smatra da URS najverovatnije neće opstati u sadašnjem obliku i da će pojedini njeni članovi sreću potražiti verovatno u većim partijama.
Iz URS-a na ovakve stavove odgovaraju da nije došao kraj partijama koje nisu prošle cenzus iako se to potencira u javnosti.
„URS kao politička partija ima strategiju kako će dalje funkcionisati i sigurni smo da nećemo imati problema. U narednom periodu šezdeset mladih lidera URS-a će promovisati politiku decentralizacije i regionalizacije Srbije”, objašnjavaju regionalisti za „Politiku”.
Đorđe Vuković upozorava da će se vanparlamentarne stranke suočiti i sa još jednim problemom, a to je njihova mala medijska zastupljenost. Bez svojih poslanika i besplatne reklame preko direktnog prenosa sednica, šanse tih partija da preskoče pet odsto vremenom će biti sve manje.
„Dverima” je 2002. nedostajalo 0,7 odsto glasova da dobiju poslanike, ali i na tek završenim izborima ostali su nadomak parlamenta, doduše sa nešto lošijim rezultatom (3,4 odsto glasova). Član starešinstva ovog pokreta Boško Obradović kaže da je 16. marta došlo do političkog zemljotresa i da je na sceni smena političkih generacija. On napominje da će Dveri biti fokusirane na unutrašnju reorganizaciju, kao i na pokretanja novih ideja i programskih načela, oko koje će se grupisati nova srpska opozicija.
„Nova srpska opozicija mora da bude alternativa sadašnjem putu ka EU i spremni smo da, koliko sutra, stupimo u razgovore oko formiranja širokog opozicionog fronta sa svim partijama i pokretima koje dele naše tradicionalne vrednosti”, naglasio je Obradović.
On podseća da su Dveri na izborima 16. marta na 45 od 104 biračka mesta u Čačku osvojile drugo mesto, odmah iz SNS-a. Ako se ovome doda da su Dveri samostalno bile treće (iza koalicija oko SNS i SPS) na 50 biračkih mesta u Čačku, onda je jasno da od svih opozicionih političkih opcija u Moravičkom okrugu Dveri uživaju apsolutno najveće poverenje građana.
„To je dobar zalog za budućnost, jer se prepoznaje da smo mi jedina istinska alternativa i opozicija postojećem sistemu vlasti, koji se grupiše od SNS-a i SPS-a”, zaključio je Obradović.
Dejan Spalović
objavljeno: 22.04.2014.
Pogledaj vesti o: Ujedinjeni Regioni Srbije