Izvor: Blic, 26.Jul.2016, 20:08 (ažurirano 02.Apr.2020.)
ERDOGAN I PUTIN DELE BALKAN Turski predsednik uz blagoslov Rusije širi uticaj u Srbiji
Predstojeći susret dvojice lidera - Putina i Erdogana - u svetlu nove geopolitičke klime i puča u Turskoj mogao bi da utiče na Balkansko poluostrvo, pa i konkretno na Srbiju, smatraju politički, bezbednosni i ekonomski analitičari.
Pomenuti sastanak Erdogan - Putin, nezvanično najavljen za prvu nedelju avgusta, pokazatelj je naglog otopljavanja odnosa dvojice predsednika nakon vojnog puča, iako su ne tako davno jedan drugog gledali preko nišana. To će otvoriti mogućnost >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << njihove geopolitičke saradnje koja će se, svakako, ticati i Balkana.
- Turska geopolitika smatra Balkan prirodnom zonom uticaja. Ovde živi osam miliona muslimana koji Tursku doživljavaju maticom. Može se očekivati da Erdogan i Putin u avgustu krenu da dele zone uticaja, pa bi Rusija zapravo mogla da da zeleno svetlo Turskoj da krene intenzivnije na Balkan - smatra analitičar i profesor BU Zoran Dragišić.
U pogledu bezbednosne situacije, tvrdi Dragišić, Turska ima mogućnosti da destabilizuje Balkan ako bi to želela - ali zasad nema nagoveštaja da će krenuti u tom pravcu.
- Neće biti Osmanlija s isukanim sabljama koji jurišaju na Srbiju. Ali, definitivno, puč u Turskoj nam ne ide u prilog.
Možda su sablje i dalje u kanijama, ali Turci jesu „instalirali na Balkanu svog trojanskog konja“, smatra stručnjak za bezbednost Dževad Galijašević.
- Bakir Izetbegović je bukvalno Erdoganov trojanski konj preko kog se može po potrebi nastaviti zaoštravanje odnosa Bošnjaka i Srba, što je osnovni faktor destabilizacije Balkana. Ipak, turski predsednik će imati dosta posla na stabilizaciji u Turskoj: on se tamo ne bori samo protiv Gulena, nego pre svega protiv američke infrastrukture u vojsci, policiji, sudu. Takva borba mora trajati godinama - smatra Galijašević.
On, međutim, upozorava da postoji ozbiljna mogućnost da regionalna sila poput Turske svoj unutrašnji problem pokuša da reši izvozom destabilizacije, u ovom slučaju na Balkan.
- Erdogan bi to mogao da uradi kako bi skrenuo pažnju Zapada sa svojih problema i podsetio ih na značaj Turske u našem regionu. Ipak, Srbija je pokazala da bezbednosno kontroliše Sandžak, koji je glavno uporište turskog uticaja u Srbiji, i da ju je tim putem teško destabilizovati - tvrdi Galijašević.
Srbija, dakle, odlično balansira između potrebe da ima ekonomski moćnog partnera u Turskoj, ali je Erdogan, objašnjava Galijašević, završio s investicijama na Balkanu, za koje ubuduće neće imati podršku Sjedinjenih Država.
- Rekao bih da je turska ekonomska ekspanzija u Srbiji nasleđena iz vremena Borisa Tadića, a Vučić je tu upotrebio oprezniji pristup. Tadić nije brinuo o tome kako bi upliv Turske mogao destabilizovati Srbiju - kaže ovaj analitičar.
Sa Galijaševićem se slaže i ekonomista Mahmut Bušatlija.
- Tadić je napravio grešku kada je kao predsednik države sa Bosancima i Turcima uspostavio trilateralu, iako je upozoravan na to. Dopustio je Turcima da uređuju odnose s muslimanima u Sandžaku, a to je neprihvatljiva politika. Nadalje, naša ekonomska politika prema Turskoj mora biti čistija i ekonomski opravdana - ističe Bušatlija.
POMIRENJEM RUSIJE I TURSKE SRBIJA GUBI
Ekonomista Mahmut Bušatlija kaže da od obnavljanja odnosa Turske i Rusije Srbija može samo da izgubi.
- Ono što zasad vidimo je želja Turske da ulaže u poslove koji iziskuju jeftinu radnu snagu, a ne u obrazovane ljude. Od obnavljanja odnosa Turske i Rusije, Srbija može samo da izgubi. Ranije je postojala šansa da mi preuzmemo izradu pojedinih delova za auto-industriju za Ruse, što su ranije radili Turci, što će propasti ako se izmire. Drugi aspekt je hrana: čim sa Turcima poprave odnose, Rusi će početi da uvoze hranu iz te zemlje, na čemu mi ponovo gubimo - tvrdi ekonomista Bušatlija.
TOPLO-HLADNI ODNOSI
Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin su dobre odnose gradili godinama. Ne samo da je turski izvoz u Rusiju višemilionski (oko 764 miliona dolara godišnje), a ruski turisti u turskim letovalištima ostavljaju ogroman novac (3,5 milijardi dolara godišnje), već su dve zemlje planirale i izgradnju gasovoda, takozvanog Turskog toka, i nuklearke Akuja.
Ipak, sve se to promenilo kad je Turska oborila ruski vojni avion SU-24, kad su je Rusija uvela ekonomske sankcije - zabrana uvoza turskog voća, povrća, soli i živine, prodaja turističkih aranžmana, zabrana građevinskih projekata - koje su Tursku zakinule za oko 10 milijardi dolara za poslednjih devet meseci.
Ipak, nakon telefonskog razgovora Erdogana i Putina krajem juna, u kom se turski predsednik izvinio za incident, i Putinove podrške Erdoganu u vreme puča, situacija se ponovo popravlja.
Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu juče se zahvalio predsedniku Rusije na „bezrezervnoj podršci“ turskoj vladi posle pokušaja puča.
Pomirenje Rusije i Turske opasno za Srbiju
Izvor: Vesti-online.com, 26.Jul.2016
Predstojeći susret dvojice lidera - Putina i Erdogana - u svetlu nove geopolitičke klime i puča u Turskoj mogao bi da utiče na Balkansko poluostrvo, pa i konkretno na Srbiju, smatraju politički, bezbednosni i ekonomski analitičari...Pomenuti sastanak Erdogan - Putin, nezvanično najavljen za prvu...