Izvor: NoviMagazin.rs, 30.Jun.2015, 23:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Atini miting pristalica sporazuma sa kreditorima
Više od 30.000 ljudi okupilo se danas na mitingu podrške pozitivnom odgovoru predlozima međunarodnih kreditora u centru Atine, na trgu Sintagma, javile su agencije.
Uprkos kiši, hiljade ljudi skandiralo je "da" i "ostavka!", noseći transparente "Grčka je Evropa", grčke i evropske zastave, duvajući u pištaljke, pet dana pre najavljenog referenduma o sporazumu o programu pomoći Grčkoj, preneo je AFP.
U pozivu na miting, distribuiranom na društvenim mrežama, >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << navedeno je da "na referendumu koji su izglasale partije kao što je Siriza, Nezavisni Grci i Zlatna zora, građani treba da kažu ili ''da'' ili ''ne'' jedinstvenoj evropskoj valuti, ''da'' ili ''ne'' Evropi", a ne da li se prihvata ili odbacuje nacrt sporazuma kreditora, navodi TAS S.
"Evropa je naša porodica. Evropske vrednosti su grčke vrednosti. Postoje ogromne teškoće, ali bankrot i pravljenje zemlje Severnom Korejom je katastrofa za sve", rekao je francuskoj novinskoj agenciji jedan od demonstranata, dok drugi ističe da se "ne može voditi zemlja bez plana B (...) bacanjem kockice".
Današnji miting usledio je dan pošto su na ulicama Atine i Soluna demonstrirale pristalice premijera Aleksisa Ciprasa, ističući da će glasati protiv sporazuma na predstojećem referendumu, uprkos riziku u koji zemlja može da uđe.
Cipras bio je prinuđen da uvede kontrolu kapitala, nakon što su posle vesti o neuspehu pregovora, Grči požurili na bankomate da podignu njihovu ušteđevinu za slučaj da Grčka izađe iz eurozone.
Banke su zatvorene na nedelju dana a na bankomatima je uvedeno ograničenje na iznos za podizanje do 60 evra, podseća Frans pres.
Radikalna levica koja je na vlasti od januara tvrdi da je Grčka sprovela dovoljno restriktivne mere, a Cipras optužuje međunarodne poverioce da žale da ponize njegovu zemlju.
Zahtev za novim produženjem programa pomoći je odbijen a Atina je zatražila odlaganje isplate tranše duga Međunarodnom monetarnom fondu od 1,6 milijardi evra.
Agencije navode da predlozi sadrže tri glavna bloka - obimnu poresku reformu, uključujući reviziju sistema prikupljanja poreza na dodatu vrednost, povećanje korporativnog poreza, uvođenje niza novih i povećanje postojećih dažbina, takođe reformu penzijskog sistema, po kom bi se ukinule olakšice i od 2022. svi išli u penziju sa 67 godina ili 62 uz radni staž od 40 godina.
Treći deo paketa predloga čini obimna reforma tržišta rada i sistema plata u javnom sektoru, a insistira se i na povećanju efikasnosti uprave i aktiviranju napora u borbi protiv korupcije.