Izvor: Radio 021, 01.Avg.2015, 17:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Registrovano više od 300.000 azilanata u Nemačkoj
Nemačke pokrajine su u ovoj godini registrovale više od 300.000 ljudi koji traže azil u Nemačkoj.
Podaci, u koje je dnevnik Velt imao uvid, govore da broj podnosioca zahteva za azil raste.
Prema podacima pokrajina, reč je o tačno 302. 415 zahteva za azil, što je više nego što govore podaci Saveznog zavoda za migracije i izbeglice, prema kojima je u sedam meseci ove godine registrovano 258 000 zahteva, navodi ovaj dnevnik danas.
Razlika se objašnjava >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << time da je potrebno neko vreme dok se statistički podaci sa pokrajinskog registruju na saveznom nivou i ističe da ovi podaci ukazuju da broj zahteva za azil u Nemačkoj raste i da se prognoze Savezne službe za migracije i izbeglice moraju korigovati.
Ministar unutrašnjih poslova najmnogoljudnije nemačke pokrajine Severne Rajne - Vestfalijie Ralf Jeger rekao je da je u toj pokrajini, u kojoj živi više od 18 miliona ljudi, do sada azil tražilo više osoba, nego što je Savezna služba za migracije i izbeglice prognozirala na nivou cele godine. Prioritet, prema saveznoj službi, ima povratak izbeglica iz jugoistočne Evrope, pre svega sa zapadnog Balkana, u zemlje njihovog porekla, prenose mediji danas.
Predsednik Savezne službe za migracije i izbeglice Manfred Šmit najavio je da se sada želi u roku od četiri do šest nedelja od dolaska da organizuje povratak onih, koji nemaju pravo na azil i najavio da je služba skoncentrisana na povratak građana Albanije.
Dolazak izbeglica sa zapadnog Balkana izazvao je ozbiljne političke diskusije i zahteve da se i Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porekla. To podržavaju i Nemci i većina njih, 56 odsto, u diskusiji o navali azilanata na Nemačku, zahteva da se Kosovo i Albanija proglase zemljama sigurnog porekla, pokazala je aktuelna anketa Instituta za istraživanje javnog mnjenja Emnid.
Srbija je već proglašena takvom zemljom, što znaci da su zahtevi za azil njenih gradana u principu neosnovani, ali se pojedinacno mogu potvrditi. Pored Srbije, takvim zemljama proglašene su i Makedonija i BiH, cime se potvrduje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni politickog mucenja, ni progona, ni zlostavljanja politickih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenje zahteva za azil.