Arktik pretvara okeane u groblja

Izvor: Press, 10.Jan.2017, 16:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Arktik pretvara okeane u groblja

Deblji višegodišnji led u Arktičkom okeanu, koji je preživeo nekoliko letnjih sezona otapanja, ubrzano smenjuje tanji, jednogodišnji led koji se stvara tokom jedne zime, ustanovili su naučnici iz NASA-e. Zbog toga je polarna regija sve osetljivija na oluje koje bi mogle da razbiju poslednje ostatke tankog leda, što povećava izglede za leta koja će biti potpuno bez leda.
foto: blic.rs
Neobjavljeno >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << istraživanje o višegodišnjom ledu u proteklih nekoliko decenija pokazalo je da se deo Arktika, koji bi trebalo da bude “porodilište” starijeg leda, nedavno pretvorio u “groblje”. Umesto da se u Boforovoj struji, velikom kružnom kretanju leda u vodama severne Aljaske i Kanade, formira višegodišnji led, on se topi.
Dok je stariji, višegodišnji led 1980-tih činio više od 20 odsto leda u Severnom ledenom okeanu, danas taj procenat iznosi svega tri odsto, a ono malo preostalog višegodišnjeg leda više liči na razbijeni led u koktelu, što znači da je podložan pomeranju i otapanju.
“Otapanje tokom leta ranije bi obično prestalo kada bi led došao u fazu višegodišnjeg leda, kada je debeo i do četiri metra”, kaže Volt Majer, stručnjak iz Godarovog centra za svemirske letove u Grinbeltu (Merilend), koji na satelitskim snimcima proučava topljenje višegodišnjeg leda.
“Danas je višegodišnji led u fragmentima i pretvara se u vodu u okolnostima kada je napadnut sa svih strana”, objašnjava on. Ranije je višegodišnji led bio kompaktan i topla voda je mogla da otopi samo ivice, ali sada imamo komade leda koji plutaju naokolo, okruženi vodom koja se zagrejala pod letnjim suncem.
“Led postaje tanji i vetrovi mogu lakše da ga razbiju. Kada jednom pukne, vetrovi ga lakše pomeraju”, kaže Majer.
Led u Severnom ledenom okeanu od životnog je značajna za polarne medvede, jer je to platforma sa koje love. Što se više bude topio, to će se voda u okeanu više zagrevati pod sunčevom svetlošću, što će izazvati dodatno povećanje temperatura.
 



Boforova struja je mesto gde se formira višegodišnji led. Njegovi kružni vetrovi i struje okreću se u pravcu kazaljke na satu, zadržavajući led u hladnijim arktičkim regionima, odnosno sprečavajući njegov odlazak u topliji severni Atlantik preko Framovog moreuza.
Od sredine 2000-tih kružno kretanje morskog leda u Boforovoj struji ubrzano je, što ukazuje na to da je višegodišnji led bljuzgav i u fragmentima. Istovremeno, otopio se stariji led unutar struje, nakon što ga je sa svih strana “napala” topla voda.
Kompjuterski modeli su ranije predviđali da ćemo prvo leto bez leda u Severnom ledenom okeanu imati sredinom veka, ali su ti modeli polazili od blagog smanjenje leda, a ne katastrofalnog pucanja. Danas mnogi naučnici predviđaju da će led nestati za deset-petnaest godina.

Nastavak na Press...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.