Izvor: Nezavisne Novine, 26.Dec.2014, 22:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sve je cool i in već u vrtiću

Iako je mnogim roditeljima simpatično, pa čak i drago, kada čuju da im dijete predškolskog ili školskog uzrasta u svakodnevnom govoru koristi engleske riječi, jezički stručnjaci upozoravaju da takve pojave nikako nisu vrijedne hvale.

Ističu da djecu od malih nogu treba učiti da strane riječi treba da koriste samo ako za njih u maternjem jeziku nema adekvatne zamjene.

"U srpskom jeziku se strane riječi prihvataju bez ikakve rezerve, bez ikakvog uslova, zdravo za gotovo, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << pa i tamo gdje postoje srpske riječi anglicizmi se ne prevode. I studenti sa kojima radim su apsolutno podložni prihvatanju stranih riječi. I oni govore rialiti šou i šoping. Kažu da se već u obdaništu javljaju riječi tipa kul i in, dakle kod one najsitnije dječice", navodi Dragomir Kozomara, doktor filoloških nauka.

Prema njegovim riječima, među najvećim uzročnicima siromašenja i ruiniranja jezika su mediji i internet.

Zagorka Pralica, učiteljica u Osnovnoj školi "Sveti Sava" u Kozarskoj Dubici, kaže da djeca sa kojima radi često koriste strane riječi, najčešće engleske.

"Kao prosvjetnom radniku to mi jako smeta jer bi osnovna neka naša vodilja bila da čuvamo jezik. Pretežno se koristi engleski. Sve je cool, sve je in, sve je iskuliraj", navodi ona. Kaže da u takvim situacijama uvijek reaguje.

"Radim na tome da se rječnik bogati, da se čuva. Takvi su i programi. Mnogo čitamo i mnogo radimo. Učim djecu da starije ljude koji narodnim jezikom govore ne ispravljaju, a da sa strancima govore na stranom jeziku", govori Pralica. Pored sredstava informisanja i interneta, smatra da je za ovakvu situaciju kriv i sistem, jer premalo vodi računa o svemu tome.

Lara Pejić, predsjednik Udruženja privatnih predškolskih ustanova Banjaluka, navodi da engleske riječi u svakodnevnom govoru češće koriste dječaci nego djevojčice.

"Prema mom iskustvu, dječaci više koriste strane riječi, koje 'pokupe' igrajući igrice na računaru i gledajući crtane filmove na dječjim kanalima. Tu su i reklame, u kojima se većinom koriste engleske riječi, kao što je must have, što djeca slušaju i upijaju. Zadatak svakog vaspitača je da djeci ukaže koje riječi nisu adekvatne", navodi Pejićeva.

Nedeljko Kajiš, profesor na Pedagoškom fakultetu Nezavisnog univerziteta Banjaluka, kaže da srpski jezik spada u grupu 6.912 jezika, koliko se govori u svijetu, ali da ćemo biti među prvima koji će ispasti iz nje, jer počev od onih najmlađih uzrasta, pa sve do starijih ljudi, sve se više zapostavljaju domaće riječi, a koriste strane.

"Sad je moderno reći nabaci, a ne dobar dan, moderno je ići na picu, a ne na gibanicu, moderno je sve ono što je tuđe i što je strano. Primijetio sam kod studenata, posebno kada ih vodim na praksu, da i oni koriste strane riječi, a to rado primaju i djeca. Koliko god se ja borio protiv toga, ja sam jedinka i moj gnjev je uzaludan", govori Kajiš. Ističe da se o tom problemu jako malo priča, a još manje se radi na njegovom rješavanju.

Milkica Milojević, predsjednik Udruženja "BH novinari", slaže se da masovno korištenje engleskih riječi nije dobro, ali ističe da za to nisu krivi mediji, jer oni, kako kaže, nisu kreatori, nego samo slika stvarnosti.

"Neki izrazi su dio supkulture, neki izrazi su, da i ja kažem, cool, i ako je to klincima cool, i ako će kroz tu cool igru nešto dodatno naučiti, zašto da ne?! To prevazilaženje jezičkih barijera ima i svojih prednosti. Pa, i mi smo govorili OK kad sam ja bila mala, a naše babe su prevrtale očima", dodaje ona.

Dragomir Kozomara, doktor filoloških nauka, ističe da djeci treba ograničiti korištenje računara, te da ih treba više "tjerati" da čitaju knjige, školsku dječju lektiru.

"Roditelji treba da malo rade sa njima po onom modelu kako se nekad radilo, jer očigledno je da je novi sistem koji nam je nametnut negativno uticao i sami rezultati na to ukazuju", navodi on.

Nastavak na Nezavisne Novine...