Podignut krst na Zlatištu

Izvor: Nezavisne Novine, 21.Sep.2014, 22:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Podignut krst na Zlatištu

SARAJEVO - Na Zlatištu iznad Sarajeva u nedjelju ujutro osvanuo je spomen-krst, koji bi trebalo da predstavlja privremeno obilježje u znak sjećanja na stradale sarajevske Srbe.

Krst je napravljen od betonske bandere i drveta, dimenzija 10x4, pričvršćen željeznim spojkama, a njegova pojava izazvala je nezadovoljstvo kod velikog broja ljudi iz oba entiteta. U Federaciji BiH protive se krstu iznad Sarajeva jer misle da je to provokacija, a u RS veliki broj ljudi smatra da je spomenik >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << trebalo postaviti uz adekvatnu ceremoniju, te da je trebalo da bude veći, bolje obilježen i osvijetljen.

Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS, rekao je da je ovaj spomenik podignut u znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba, te da je Savez logoraša RS time ispunio ranije dato obećanje o podizanju spomenika. Kako je istakao, nije se odustalo od izgradnje spomen-krsta na Zlatišu, napomenuvši kako je ovo samo privremeno rješenje.

Ranije je rečeno da će krst biti visok 26 metara, a da će novac za njegovu gradnju biti prikupljen od donatora, međutim očigledno je da krst postavljen uz cestu na Trebeviću to ne predstavlja.

Nenad Samardžija, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kaže da je informaciju o podizanju krsta na Zlatištu saznao od novinara i ne zna ko je, zašto i po čijem nalogu podigao krst.

"Činjenica da gradonačelnik ne zna da će krst biti podignut govori o nama i mislim da će se svesti u nekakve političke svrhe i iskoristiti za kampanju. Ja iz te priče nisam i mislim da to nije trebalo da se radi na ovakav način", rekao je Samardžija.

Bojo Gašanović, načelnik opštine Stari grad Istočno Sarajevo, rekao je da je mislio da je riječ o stubu elektrodistribucije, jer se u tom području rade instalacije, ali da sam sebe mora demantovati, jer je uvidom u komunalne službe utvrđeno da je zaista riječ o, kako je rekao, improvizovanom krstu.

"Nisam bio upućen, već sedam dana sam u Banjaluci, ali smatram da se na taj način ne treba odnositi prema žrtvama. To ne doliči poštenim Srbima, a stradali nisu zaslužili takav odnos. Treba da budemo pravi domaćini i zajednički gradimo spomen-obilježje na način kako dolikuje", poručio je Gašanović.

Mirko Branić, predsjednik Regionalne koordinacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije, kaže da ova organizacija koja traga za 392 nestala lica nije upoznata sa podizanjem krsta, niti zna gdje je on podignut.

"On je podignut u tajnosti i smatram da to nije ni ljudski ni korektno prema ovoj organizaciji, a ni prema nastradalim Srbima u Sarajevu. Ovakav način podizanja krsta i ovakav krst koji odstupa od onog projekta o kome se godinama govorilo je poniženje za žrtve u Sarajevu i ne služi na čast onima koji su to tako uradili. Ovaj krst na Zlatištu više liči na dva koca za nošenje sijena", rekao je Branić.

Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, pozdravio je podizanje krsta na Zlatištu, nadomak Sarajeva.

"Ovo je privremeno rješenje, s obzirom na to da postoji inicijativa velikog broja građana, nevladinih organizacija i dijaspore da na ovom lokalitetu budu izgrađeni crkva, krst i spomenik koji će ukazivati na sve strahote koje je srpski narod u Sarajevu prošao od 1992. do 1995. godine", rekao je Košarac.

Senida Karović, predsjednica Udruženja civilnih žrtava rata u KS, kazala je da je jako potresena ovom viješću, te da misli da je sve to urađeno u cilju predizborne kampanje.

Uklanjanje krsta na Zlatištu od međunarodne zajednice juče su zatražili Gradska uprava Sarajeva, te veliki broj političkih stranaka i udruženja u FBiH.

Aljoša Čampara, zamjenik gradonačelnika Sarajeva, rekao je da je to čista provokacija, te način da neki priskrbe predizborne poene.

Juče se oglasio i Ured visokog predstavnika u BiH, istakavši da se vjerski simboli ne smiju koristiti kako bi se namjerno isticala međunacionalna napetost.

"Štoviše, udruženja i vjerske zajednice treba da rade na pomirenju. Očekujemo od nadležnih vlasti da u što kraćem roku osiguraju punu provedbu svih relevantnih zakonskih propisa u ovom slučaju kako ne bi došlo do daljeg porasta tenzija. Ono što se desilo na Zlatištu je neprihvatljivo, jer ne ispunjava ni te minimalne uvjete. Organi vlasti Republike Srpske treba odmah da poduzmu mjere u cilju učuvanje vladavine prava i sigurnog okruženja", rekao je Eldar Subašić, portparol OHR-a.

Podsjetimo, Komisija za državnu imovinu BiH nije odobrila podizanje ovog spomenika jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko zatražio da bude preisipitana odluka od 19. novembra 2012. godine, kada je odlučeno da parcela državnog zemljišta bude izuzeta i dodijeljena lokalnim vlastima u RS. Najavu o gradnji krsta pratili su protesti građana Sarajeva.

Nastavak na Nezavisne Novine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.