Izvor: Nezavisne Novine, 19.Dec.2014, 19:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Godina koja će se pamtiti

Bila je ovo teška godina za Bosnu i Hercegovinu. Ekonomska i finansijska kriza, zajedno s nedostatkom napretka na političkom planu i izostankom zajedničke vizije za budućnost zemlje, sami bi po sebi predstavljali dovoljan izazov za bilo koju zemlju.

 Protesti u prvim mjesecima ove godine nisu ostavili nikakvu sumnju da građani ove zemlje itekako osjećaju nezadovoljstvo.

I baš onda kada su početkom 2014. godine privreda u Europi i BiH pokazale tračak optimizma, desile >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << su se najveće poplave od kada su prije više od 100 godina počela mjerenja. Poplave su mogle biti predviđene (a nekadašnji jugoslavenski naučnici ih jesu predvidjeli), a možda su mogle biti i spriječene imajući u vidu svijest o složenostima upravljanja slivovima rijeka i poplavama koja je postojala u bivšoj Jugoslaviji. Nažalost, malo se toga moglo uraditi ili se uradilo nakon raspada nekadašnje države, jer su sve novonastale nezavisne države imale različite prioritete i ograničena sredstva za ulaganje u izgradnju otpornosti, upravljanje riječnim tokovima i spremnost na katastrofe. Iz dobro poznatih razloga, BiH je završila s vjerovatno najslabijim sistemom spremnosti na katastrofe, složenom upravom i nedostatkom ljudskih i finansijskih resursa za rješavanje pitanja prirodnih nepogoda.

U maju 2014. godine sistem je jednostavno popustio pred silom prirode. Godine zanemarivanja pitanja održavanja rijeka i nadzora nad poplavama, nedostatak finansijskih izdvajanja za potrebe civilne zaštite i vojne pripravnosti, krčenje šuma, poslijeratno preseljenje interno raseljenih lica i izbjeglica u područja za koja je odranije poznato da su plavna, spor proces deminiranja i neodgovarajuće posebno planiranje, sve su to elementi zbog kojih su poplave prerasle u izrazito složeno vanredno stanje koje zahtijeva dobro koordiniran, višesektorski i profesionalan odgovor koji je nemoguće ostvariti s obzirom na postojeće stanje stvari.

Tu smo, gdje smo. Pravo je pitanje šta smo naučili iz svega ovoga i šta ćemo učiniti na kratkoročnom, srednjeročnom i dugoročnom planu, na nacionalnoj i regionalnoj razini, a kako bismo ograničili posljedice prirodnih katastrofa i izgradili otpornost naših privreda i naših zajednica?

Loša vijest je da će slični ekstremni vremenski uslovi biti sve češći u budućnosti. Klimatski modeli ukazuju da se klima mijenja. Druga loša vijest je da se naredne poplave, šumski požari, snježne padavine ili industrijske katastrofe mogu desiti uskoro. Dobra vijest je da postoje znanje, nauka i metode za spremnost na katastrofe koje su uspješno provele brojne države, bogate jednako kao i manje bogate, a koje su izradile sisteme prilagođene privredi, uz pripremu stanovništva i ublažavanje najtežih posljedica nesreća. Relativno finansijski nezahtjevne mjere pripravnosti, koje se dosljedno i adekvatno primjenjuju i finansiraju tokom nekoliko budžetskih ciklusa, mogu omogućiti ogromnu razliku između razornih i tek neznatnih posljedica.

Neke stvari su hitne, poput rješavanja posljedica poplava, posebno tamo gdje su ljudi izgubili svoje domove i gdje im je ugrožena egzistencija. Reforma našeg  sistema civilne zaštite i spremnosti na katastrofe je još jedno od hitnih pitanja

Neke stvari su hitne, poput rješavanja posljedica poplava, posebno tamo gdje su ljudi izgubili svoje domove i gdje im je ugrožena egzistencija. Reforma našeg  sistema civilne zaštite i spremnosti na katastrofe je još jedno od hitnih pitanja. Čišćenje riječnih korita i pritoka, ojačanje nasipa i postavljanje dodatnih minimalnih sistema odbrane je zasigurno treće hitno pitanje. Na raspolaganju imamo možda četiri mjeseca da to i uradimo.

Za one koji sumnjaju u izvodljivost ovakvih zahvata, navodim neke činjenice koje treba razmotriti. Naime, samo u okviru UN-ovih napora na oporavku, zajedno s vlastima, nevladinim organizacijama i privatnim sektorom, u protekla četiri mjeseca zajednički smo obnovili:

• 1.000 domova, uključujući 150 domova u koje će se vratiti porodice koje žive u kolektivnim centrima. U toku je izgradnja dodatnih 1.000;

• 88 javnih objekata (škole, obdaništa, domovi zdravlja, zgrade općinskih uprava, centri za socijalni rad, domovi kulture i centri za mlade). Sve škole dobijaju potreban namještaj i opremu te je izgrađeno i deset novih igrališta;

•        15 vodovodnih i kanalizacionih sistema;

•        21 most i 11 putnih pravaca;

•        više od 3.000 radnih mjesta je sačuvano ili otvoreno, a preko 12.000 porodica je dobilo podršku koja omogućava da se bave poljoprivrednom proizvodnjom;

•        na vrijeme je saniran sistem za centralno grijanje u Doboju od kojeg zavisi više od 40.000 stanovnika i više od 100 lokalnih preduzeća i javnih objekata;

•        urađena je sanacija 32 klizišta;

•        deminirano je 200.000 m2 površina;

•        17 domova zdravlja dobilo je medicinsku opremu i vozila za mobilne zdravstvene timove.

Sličan obim posla biće realiziran i u narednih četiri do šest mjeseci. A ovdje su navedene samo naše aktivnosti. Još je mnogo više većih i manjih aktivnosti provedeno, a još i više su učinili sami građani. Stvar je u tome da zajedno možemo ostvariti cilj, kada to želimo. Iskazana solidarnost i uzajamna pomoć tokom i nakon poplava su svjedočanstvo našeg kolektivnog duha čovječnosti. Danas, dok se formiraju izvršne i zakonodavne vlasti nakon izbora, moramo ponovno udvostručiti naše napore bez odlaganja, jer vremena je malo.

Onima kojima još nismo pomogli zbog ograničenih sredstava i mogućnosti, mogu samo reći da nam je žao. Volio bih da smo mogli. Svima onima koji u teškim uslovima dočekuju zimu, zajedno sa svojim timom, želim uputiti poruku nade i najbolje želje povodom praznika i uvjeriti vas da radimo najbolje što možemo. Neka naredna godina donese vama i vašim najmilijima dobro zdravlje i sreću. Pokušajmo skupa da učinimo sve da nam 2015. godina ne bude godina koju ćemo pamtiti po poteškoćama s kojima se suočavamo, već godina koju ćemo pamtiti po našim zajedničkim postignućima!

Yuri Afanasiev, rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u BiH

Nastavak na Nezavisne Novine...