Izvor: BanjalukaLive.com, 31.Avg.2015, 01:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Migrant, izbjeglica ili azilant?

Mediji od početka izbjegličke krize u Evropi koriste mnoge pojmove vezane uz ovu tematiku. Iznikli su novi pojmovi koji često unose mnogo nejasnoća. Koja je razlika između migranata, izbjeglica, azilanata? Ko slovi za migranta? Jedan migrant je u principu svako ko s jednog mjesta seli na drugo. Bez obzira radi li se o preseljenju unutar jedne zemlje ili u inostranstvo. Kada se govori o migrantima, u pravilu se misli na osobe koje mjesto boravka mijenjaju dragovoljno npr. zbog porodičnih razloga >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << ili zbog novog radnog mjesta. Ko se smatra izbjeglicom? Pravno gledano izbjeglica je za razliku od migranta, osoba koja ispunjava uslove sadržane u Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama. Po tim obilježjima izbjeglica je neko ko je zbog svoje rase, vjere, nacionalne pripadnosti, političkog uvjerenja ili pripadnosti određenoj socijalnoj grupi morao napustiti svoje mjesto boravka. Ko se smatra azilantom? Osobe koje podnesu zahtjev za političkim azilom nazivaju se tokom procesa provjere ispunjavanja uslova za stjecanje statusa - tražioci azila. Odluku o zahtjevu za azilom u Njemačkoj donosi Savezna kancelarija za migracije i izbjeglice (BAMF). Ova institucija procjenjuje ispunjava li podnosilac zahtjeva uslove za sticanjee prava na politički azil ili status izbjeglice. Toliko dugo dok se ovaj zahtjev rješava, podnosilac mora živjeti u specijalnim prihvatilištima i nije mu dozvoljeno raditi, piše Dojče vele. Ko u Njemačkoj polaže pravo na azil? U njemačkom Ustavu stoji: „Politički progonjeni uživaju pravo na azil". Kao politički progonjen slovi onaj tko je zbog političkih uvjerenja u svojoj domovini do te mjere izolovan da je došlo do povrede njegovih ljudskih prava. Teška situacija poput siromaštva nije razlog za pružanje azila. Nakon raspada Varšavskog pakta je međutim došlo do ograničenja temeljnog prava na azil. Politički azil sada može uživati samo ona osoba koja ne dolazi iz tzv. sigurne zemlje porijekla. Što je sigurna zemlja porijekla? Jedna sigurna zemlja porijekla politički ne progoni svoje građane i ne praktikuje neljudsko ili ponižavajuće kažnjavanje. Međutim čak ni građani koji dolaze iz zemalja koje su okarakterizovane kao sigurne ne smiju samo tako biti protjerani. Svakom podnosiocu zahtjeva za političkim azilom u Njemačkoj se mora pružiti prilika da pravno dokaže da mu u zemlji porijekla prijeti opasnost. Zahtjevi za azilom osoba koje dolaze iz tzv. sigurnih zemalja se u pravilu odbijaju, ukoliko se ne radi o vanrednoj situaciji. Što se događa u slučaju odbijanja zahtjeva za azilom? U slučaju odbijanja zahtjeva za azilom ili nepriznavanja statusa izbjeglice osoba mora napustiti Njemačku. U protivnom prijeti protjerivanje. I protiv protjerivanja odbijeni podnosilac zahtjeva može uložiti žalbu. Za vremensko razdoblje koje provode čekajući na protjerivanje ili u slučaju da protjerivanje iz sigurnosnih razloga u zemlji porijekla nije moguće, osobe odbijenog zahtjeva za azilom stiču tzv. trpni status (Duldung). To se može odnositi i na maloljetnike bez pratnje odraslih. Osobe kojima je odbijen zahtjev za azilom isto tako mogu u slučaju da im u zemlji porijekla prijeti velika opasnost zbog rata, mučenja ili od smrtne kazne, zatražiti i tzv. privremenu ili provizornu zaštitu. Trenutno vlada konsenzus oko toga da je protjerivanje u zemlje poput Sirije, Eritreje, Somalije ili Afganistana nehumano. Osobe s uvaženim statusom privremene zaštite se ne smije protjerivati i odmah stiču jednogodišnji boravišni status u Njemačkoj. Dablinska konvencija Njemačka ne odlučuje o svakom zahtjevu za azil. Prema Dablinskoj konvenciji za pitanje prava na azil odgovorna je ona zemlja Evropske unije u kojoj je podnosilac prvu ušao prilikom ulaska u EU. U slučaju da ta zemlja slovi kao sigurna, podnosilac zahtjeva za azilom se vraća u tu zemlju kako bi tamo podnio zahtjev za azilom. Prema njemačkom Zakonu o procesu stjecanja statusa političkog azilanta, sve zemlje Europske unije, kao i Švicarska i Norveška, slove kao sigurne zemlje. No zbog teške situacije s izbjeglicama Savezni ustavni sud je donio odluku da Grčku više ne tretira kao sigurnu zemlju. Zato njemačke vlasti izbjeglice više ne protjeruju u Grčku. (BLLIVE, Foto: Youtube screenshot)

Nastavak na BanjalukaLive.com...