Masti: Mitovi i činjenice

Izvor: BanjalukaLive.com, 28.Apr.2016, 22:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Masti: Mitovi i činjenice

Treba li se odreći svih masnoća u ishrani? Naučite da razlikujete korisne od štetnih masti i da korigujući ishranu očuvate zdravlje, prije svega srca i krvnih sudova Mlađe generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoće i holesterol opasni. Stariji, koji se još sjećaju da su kao djeca mazali svinjsku mast po hljebu, nisu uklanjali masne dijelove sa mesa i jeli su slaninu kad god je bila pristupačna, odavno su se odrekli masne hrane iz straha da im se ne poveća holesterol i ne začepe >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << krvni sudovi. Ipak, bez masti se ne može živjeti, a neke od njih izuzetno su važne za zdravlje. Da biste bili vitki, zdravi i poletni, ne treba da se odričete masnoća. Dovoljno je znati koja vam od njih koristi, a koja šteti. Glavni oblici masnoće u tijelu Dva glavna oblika masti su holesterol i trigliceridi.Holesterol je supstanca slična mekanom vosku i proizvod je ljudskog ili životinjskog organizma. To je, u stvari, masnoća u krvi, a nezamjenljiva je u izgradnji membrana ćelija organizma i proizvodnji hormona. Bez holesterola, tijelo ne može da funkcioniše. Neke osobe imaju višak holesterola u krvi, to se zove hiperholesterolemija (hypercholesterolemia) i jedan je od faktora za pojavu ateroskleroze. Frakcije holesterola Postoje dvije frakcije holesterola. Prva je takozvani loš holesterol, u medicini poznat kao LDL (low density lipoprotein, što u prevodu znači masni protein niske gustine), a druga je takozvani dobri holesterol, poznat kao HDL (high density lipoprotein – masni protein visoke gustine). LDL – loš holesterol Zvati ovaj holesterol lošim i nije baš najpravilnije. Našem tijelu potrebna je normalna količina ove vrste holesterola za razvoj i održavanje ćelija organizma. Međutim, povećanje nivoa LDL-a izazvaće postepeno nagomilavanje ove masnoće u unutrašnjosti kapilara i arterija i potencijalno izazvati aterosklerozu.Ponekad se nagomila toliko masnoće da se ona bukvalno odlomi od zidova kapilara i arterija potpuno zaustavljajući protok krvi. Ako je jedna arterija blokirana, dolazi do srčanog udara. Ukoliko je cirkulacija krvi prema mozgu blokirana, dolazi do moždanog udara. HDL – dobri holesterol Ovaj holesterol još se zove dobri. HDL se na neki način vezuje za loši holesterol i odvlači ga sa zidova kapilara i arterija sprečavajući taloženje masnoća na ovim krvnim sudovima. HDL sprečava aterosklerozu i samim tim šanse za dobijanje srčanog i moždanog udara. Višak ove vrste holesterola smatra se povoljnim po zdravlje.Značajne promene u ishrani potrebne su za povećanje dobrog holesterola. Održavanje ravnoteže između LDL-a i HDL-a apsolutno je važno za zdravlje. Pravilna ishrana i fizička aktivnost najbolji su regulatori holesterola. Trigliceridi Oni predstavljaju lanac masnih kiselina visoke energije koji obezbeđuju veliki dio energije potreban za normalno funkcionisanje ćelija. Trigliceridi su glavni sastojak životinjskih i biljnih masti, kao i ulja. Maslac je tipičan primjer čistih triglicerida. Oni se unose ishranom, ali organizam je sposoban i sam da ih proizvede od viška ugljenih hidrata (šećera) unijetih hranom. Rizici Povećana koncentracija triglicerida u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može vrlo ozbiljno da ošteti pankreas. Povećanju triglicerida u krvi doprinosi ishrana masnom hranom, slatkišima i skrobnom hranom, nekontrolisano unošenje alkohola (pivo, vino, rakija i likeri), tjelesna težina iznad normale, preskakanje obroka, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje. Povećanju holesterola doprinosi pojačan unos ukupnih masnoća, bez obzira na njihovo porijeklo. Najveći dio holesterola ipak se stvara u jetri, odakle prelazi u krvotok, ali može se unijeti i preko namirnica koje uzimamo svakog dana. Kada često jedete hranu bogatu holesterolom (masno meso, žumanca, prženu hranu, industrijski proizvedene slatkiše), povećavaju se vrijednosti ukupnog, pa i lošeg holesterola u krvi i masnoće počinju da se talože u zidovima krvnih sudova. Masti su, u stvari, kombinacija zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. Ukoliko sadrže veći procenat zasićenih masnih kiselina, kao u slučaju putera ili sala, masti se ne tope na sobnoj temperaturi, dok je većina biljnih ulja, koja sadrže mononezasićene i polinezasićene masnoće, na sobnoj temperaturi u tečnom stanju. Kada se ulja zagrijavaju, nezasićene masne kiseline postaju vrlo osjetljive. Ulja bogata mononezasićenim masnim kiselinama, kao što su maslinovo, ulje od kikirikija i repice, nešto su stabilnija i mogu se koristiti nekoliko puta. Ipak, kada pržite hranu, veoma je važno da ne pregrijete ulje i da ga češće mijenjate. Kontrolisan unos Na pitanje kako da na najjednostavniji način smanjimo unos zasićenih masnih kiselina, odgovor je da nema jednostavnog načina jer je potrebna korekcija ishrane i stila življenja, što je u našoj sredini ponekad teško. Pošto zasićene masti dolaze uglavom iz crvenih mesa, morskih plodova, piletine sa kožom, punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda, ono što možemo da uradimo jeste to da unos ovih namirnica svedemo na minimum, ali i da više koristimo plavu ribu, piletinu bez kožice, koštunjavo voće, obrano mleko i proizvode od mleka. Prirodne masti Ali, osim ovih štetnih, postoje i prirodne manje poznate transmasti – konjugovana linoleinska kiselina i vasenična kiselina (CLA – Conjugated Linoleic Acid i TVA – Trans Vaccenic Acid). Dokazano je da one smanjuju procenat tjelesnih masti, pomažu u borbi protiv inflamacije, poboljšavaju rad crijeva, snižavaju LDL i trigliceride – a prema nekim istraživačima, CLA ima i antikancerogeno dejstvo. Stvaraju se u digestivnom traktu preživara koji se hrane prirodnom hranom, pa ih ima u njihovom mesu, mleku ili jajima kokošaka koje su na isti način hranjene. Dozvoljena količina Masti su pored proteina i ugljenih hidrata makronutrijenti i najveći su izvor energije (1 g masti = 9 kalorija). Optimalan dnevni unos masti u ukupnom kalorijskom unosu je oko 30 odsto. Unos manji od 20 odsto preporučuje se samo osobama sa vrlo visokim vrijednostima holesterola i triglicerida u krvi. U protivnom, biće izraženija potreba za većim unosom hrane i to ugljenih hidrata (jer je hrana manje ukusna i energetski unos je manji). Stručnjaci smatraju da je unos od 30 procenata upravo onaj koji obezbjeđuje nutritivnu potporu bez rizika od štetnosti za kardiovaskularni sistem. Praktično, ako je preporučeni kalorijski dnevni unos 2.000 kalorija, 600 kalorija preporučena je količina za osobu do 66 godina. Toliko bi trebalo da bude masti, a to su dvije kriške hljeba, dve kriške putera, jedna šolja mleka i jedna jabuka. Savjet je da se informišete o sastavu namirnica koje koristite. Provjerite tablice hranljivih vrijednosti na zadnjoj strani pakovanja namirnica. Dvije trećine mozga čine masti Fosfolipidi i glikoproteini su glavni u izgradnji ćelijskih membrana, a naročito neuronskih membrana (moždanih ćelija) i omotača nervnih produžetaka (mijelina) kojima komuniciraju neuroni. Smatra se da 70 odsto građe moždanog tkiva čine masti, a 30 odsto proteini. Najvažnija masna kiselina u sastavu mijelina je oleinska, koje ima najviše u maslinovom ulju i kikirikiju. Dovoljan unos dobrih masti utiče na moždane funkcije tako što podiže raspoloženje, popravlja kognitivne funkcije starijih osoba, koncentraciju i učenje kod djece, a poboljšava i vid, pogotovo noćni. Sve većim unosom transmasti doveli smo do toga da se one ugrađuju u izgradnji nervnih struktura, što je uslovilo loše neuronske prenose signala. To posledično dovodi do toga da se javlja sve više oboljelih od mentalnih poremećaja, pada koncentracije i sve teže borbe sa vrlo stresnim načinom života modernog doba. Najbolja ulja za kuvanje Kada je riječ o uljima, nekoliko činjenica je bitno: da li su u pitanju rafinisana ili hladno cijeđena (presovana) ulja, koja je tačka gorenja ulja, koje omega masne kiseline sadrže i u kom odnosu se nalaze omega 3 i omega 6 masne kiseline. Prednost se daje hladno cijeđenim, presovanim uljima. Ako je tačka gorenja ulja niža, a koriste se za duboko prženje, u tom procesu stvaraće se kancerogeni i gubiti dobri sastojci. Ako je odnos omega 3 i omega 6 veći od 1:3, omega 6 masne kiseline će, u tom slučaju, u metabolizmu lipida forsirati stvaranje LDL holesterola i triglicerida. Tačno ili netačno? Sve masti podjednako su štetne – netačno. Zasićene i transmasti štetne su jer povećavaju nivo LDL holesterola i triglicerida, istovremeno smanjujući HDL holesterol. Ali, dobre masti – mono i polinezasićene masti, djeluju suprotno na ove procese, tako da se preporučuje povećanje njihovog unosa kroz već pomenutu ishranu: plavu ribu, ulja, koštunjavo voće, posna mesa... Sve masti u tijelu su iste – netačno. Masti i masno tkivo lokalizovano oko struka, nalazi se oko jetre i drugih trbušnih organa i dokazano je da povećava insulinsku rezistenciju i rizik za oboljevanje od dijebetes melitusa. Smanjenje masti ključno je u redukovanju telesne težine i ključ je dobre ishrane – djelimično tačno. Činjenice su da je za redukciju tjelesne težine najbitnija korekcija ishrane u vidu smanjenog ukupnog energetskog unosa, uz korišćenje kvalitetnih namirnica raspoređenih u veći broj manjih obroka. U tome kako je već navedeno, masti treba da učestvuju do 30 odsto, zasićene maksimalno do 10 odsto, a transmasti do 1 odsto. Veoma loše masti: transmasti Transmasti ili transmasne kiseline su vrsta nezasićenih masnih kiselina koje se dobijaju procesom hidrogenizacije (grijanjem tečnih biljnih ulja u prisustvu gasnog hidrogena). Ovaj hemijsko-tehnološki proces tečna ulja učinio je postojanijim na sobnoj temperaturi i pružio mogućnost ponovnog podgrijavanja. Ove masti su zbog toga postale popularne u industriji hrane, jer tako pripremljene namirnice postaju hrskavije i ukusnije. Kada se spomenu transmasti, onda se misli upravo na ovaj oblik koji je dobijen u laboratoriji ljudskom rukom. U medicini se smatraju izuzetno nezdravim jer istovremeno podižu nivo LDL (lošeg) holesterola i triglicerida, smanjujući nivo HDL (dobrog) holesterola. Takođe, smanjuju apsorpciju osnovnih masnih kiselina i povećavaju lučenje insulina, što ih čini glavnim faktorom rizika u ishrani za pojavu ateroskleroze. Glavni izvor ovih masti su margarini, grickalice, čipsevi, pomfrit, majonez, sosevi i prelivi, kao i sva hrana pržena u dubokom ulju. Upotreba ovog izvora masti smanjuje se u razvijenim zemljama, a povećava u zemljama u razvoju zbog jeftine cijene. Njihova upotreba je jedan od važnih razloga pojave epidemije kardiovaskularnih bolesti. Izvor: Bazar, Foto: Ilustracija-YAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BanjalukaLive.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BanjalukaLive.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.