Oštre kritike na račun „Bosanskog atlasa ratnih zločina”  

Najviše zamerki sa svih zainteresovanih strana je zbog izostavljanja mnogih mesta stradanja Srba i Hrvata, a nedostaju i masovne grobnice u kojima su sahranjeni pobijeni Srbi i Hrvati

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka, 12. novembra – Trostruka lavina kritika – bošnjačkih, srpskih i hrvatskih – sručila se na „Bosanski atlas ratnih >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zločina” koji je nedavno objavio Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva, na čijem čelu je Mirsad Tokača. Prvi su na rezultate rada Istraživačko-dokumentacionog centra reagovali Bošnjaci. Smail Čekić iz sarajevskog Instituta za istraživanje ratnih zločina ocenio je rad Tokače i njegovih saradnika kao „diletantsko, manipulativno i kvazistraživanje”.

Bošnjačka javnost Tokači zamera da je umanjio broj stradalih Bošnjaka. Prema Tokačinim podacima u BiH je za nepune četiri godine rata bilo 96.595 direktnih i 2.200 indirektnih žrtava. Deo nevladinih organizacija iz Sarajeva optužio ga je da je „agresiju na Bosnu i Hercegovinu” pretvorio u „građanski rat”. U sarajevskoj štampi vrlo oštro je komentarisan rad Istraživačko-dokumentacionog centra. „Dnevni avaz” je „Bosanski atlas ratnih zločina” okvalifikovao kao Tokačinu „odvratnu podvalu”.

U Republici Srpskoj takođe imaju brojne primedbe na rad Istraživačko-dokumentacionog centra i rezultate objavljene u „Bosanskom atlasu ratnih zločina”. Vršilac dužnosti direktora Sekretarijata za istraživanje ratnih zločina Vlade Republike Srpske Janko Velimirović je za naš list rekao da je „Bosanski atlas ratnih zločina” po mnogo čemu sporan. „Prvo, naziv ovog atlasa nije odgovarajući. Jer, upućuje na zaključak da su svi stradali, pa i oni koji su poginuli u borbama, žrtve ratnih zločina, što je apsolutno neprihvatljivo. Drugo, nema mnogih mesta stradanja Srba, masovnih i pojedinačnih grobnica u kojima su sahranjivani pobijeni Srbi. Treće, pojedina mesta u kojima su stradali Srbi su navedena, ali bez konkretnih podataka”, rekao je Velimirović.

On je istakao da u „Bosanskom atlasu ratnih zločina” nije označeno sarajevsko groblje „Lav” u kojem su sahranjivani Srbi pobijeni u ovom gradu. „Nema ni masovne grobnice pronađene na pomoćnom igralištu stadiona ’Koševo’. Nema ni grobnice Kamen, kod Glamoča u kojoj je pronađeno 108 tela ubijenih Srba. U Tokačinom atlasu nema ni mesta na Ozrenu u kojima su pripadnici Armije BiH, među kojima su bili i mudžahedini, pobili zarobljene srpske vojnike i civile. Nijedna od zapadnokrajiških opština – Bosansko Grahovo, Drvar, Bosanski Petrovac i Glamoč – u kojima je stradao veliki broj Srba nije se našla u ’Bosanskom atlasu ratnih zločina’. U njemu nema ni lokacija na kojima su stradali Srbi u Posavini, pa čak ni Sijekovca, sela kod Broda, u kojem su 26. marta 1992. godine hrvatske i bošnjačke snage počinile prvi veći ratnih zločin u BiH”, objašnjava Velimirović.

On je dodao da su logori Silos kod Tarčina, Musala u Konjicu i drugi označeni kao mesta na kojima su držani srpski zarobljenici. „Međutim, ono što nedostaje su spiskovi zatočenih Srba i imena Srba koji su na razne načine ostavili kosti u ovim logorima i drugim zatvorima”, naglasio je Janko Velimirović.

Predsednik mostarske nevladine organizacije „Kroacija libertas” Leo Pločkinić je za naš list kazao: „Ovaj rad predstavlja pristrastan prikaz događaja na području BiH. U njemu nema ogromnog broja imena žrtava Hrvata i Srba, a imena nekih bošnjačkih žrtava se mogu pronaći na veb stranicama američkog državnog odeljenjaza useljeništvo, što znači da su ti ljudi živi. Izgleda kako je fabrikovanje podataka i lažno prikazivanje Bošnjaka kao jedine žrtve rata postala navika bošnjačke politike iz Sarajeva. Jednostran prikaz događaja ne može doprineti zajedničkoj budućnosti tri naroda u BiH”. Predsednik Udruženja hrvatskih logoraša i ratnih zarobljenika Mirko Zelenika nam je – ističući da se slaže sa srpskim i hrvatskim kritikama „Bosanskog atlasa ratnih zločina” – kratko rekao: „Mirsad Tokača i njegovi saradnici su pokazali da im nije cilj istina, već iskrivljivanje povesti”.

Mirsad Tokača je u nekoliko intervjua odbacio navode svojih kritičara i istakao da rad na ovom projektu nije završen. On je pozvao sve one koji imaju podatke kojih nema u „Bosanskom atlasu ratnih zločina” da ih dostave Istraživačko-dokumentacionom centru.

Boro Marić

[objavljeno: 16/11/2009]

0 0

Dodajte komentar