Izvor: Politika, 06.Mar.2015, 13:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U novom broju „Magazina” u nedelju, 8. marta, čitajte:
10 PITANJA O POLOŽAJU ŽENA
Oba pola jednaka, ali muški „jednakiji”
Zorana Antonijević kaže da je većina žena u Srbiji, i pored određenih pomaka, i dalje je izložena stereotipima i predrasudama
U Srbiji žene čine 51,3 odsto ukupnog stanovništva Srbije, ali iako su brojčano u većini, i dalje su „manjina” tamo gde se donose važne društvene, ekonomske i političke odluke i zarađuju velike pare, na rukovodećim mestima i u >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << naučnim institucijama poput SANU. Kao „stub porodice” žena kuva, podiže decu, brine o starim i bolesnim članovima domaćinsta, na radnom mestu mora stalno da dokazuje da je jednako vredna kao muškarac.... i stalno se suočava sa raznim vrstama nasilja, i diskriminacije u ekonomskoj sferi i obrazovanju, u oblasti rada i zapošljavanja, rodne nejednakosti u medijima... Da li se tu nešto menja na bolje, pitali smo Zoranu Antonijević, stručnjaka za pitanja rodne ravnopravnosti i savetnicu misije OEBS-a za Srbiju.
Piše Aleksandra Mijalković
------------------------------------------------------------------------
PORODIČNI LEKAR
Znanje važnije od lekova
Dr Ljiljana Bajović ističe veliki značaj prevencije i savetovališta za dijabetes
Dijabetes tipa 2, iako se najčešće pojavljuje u odraslom dobu, sve je češći i kod dece i adolescenata, zbog promene načina života, ishrane sa mnogo testa, brze hrane i gojaznosti, kaže dr Ljiljana Bajović, predsednica Saveza udruženja Srbije za borbu protiv šećerne bolesti. Ona kaže da se ova vrste dijabetesa ne nasleđuje direktno, ali se nasleđuje neotpornost, i upravo zato se najviše mora voditi računa da se izbegnu sve potencijalne opasnosti i razvoj bolesti.
Piše Dragoljub Stevanović
------------------------------------------------------------------------
NE SAMO O POSLU: SPELEOLOG RADENKO LAZAREVIĆ
Opčinjen lepotama podzemlja
Radenko Lazarević je istražio više od hiljadu pećina, a za 16 je uradio i projekte i nadgledao uređenje
Pećine je počeo da pohodi 1949. godine, mada do tada o njima nije znao ništa. A posle je, izuzev kraćeg perioda, kada se posvetio eroziji zemljišta i borbi protiv nje, dobar deo svog radnog veka potrošio upravo istražujući lepote „podzemnog sveta”. Danas može da se podiči izuzetnim rezultatima u istraživanju pećinskog nakita kraškog podzemlja, u rangu onih koje je imao i osnivač srpske speleologije Jovan Cvijić.
Piše Dana Stanković
------------------------------------------------------------------------
VOĆARI RADE NA DUGE STAZE
Anđelija čekana 28 godina
Kruška „anđelija” i višnja „iskra”
Institut za voćarstvo u Čačku stvorio je dve nove sorte krušaka („anđelija” i „julijana”) i tri sorte višanja („nevena”, „iskra” i „sofija”), ne zna se koja je lepša i ukusnija. Za 69 godina od osnivanja ovde je, uključujući i pet novopriznatih, stvorena ukupno 41 nova sorta, a trenutno se, u postupku priznavanja, ispituju još tri perspektivna hibrida šljive i jedan breskve.
Piše Gvozden Otašević
------------------------------------------------------------------------
SRPSKI NAUČNICI U SVETU (2)
Nezaustavljivo raspamećivanje
Srpski tim 2010. na Matematičkoj olimpijadi (četvrti sleva Teodor fon Burg)
Mnogi još pamte čuvenu krilaticu „Najpre da diplomiram, pa da emigriram”! Da li se u međuvremenu nešto promenilo? Jeste. Sada je u opticaju crnohumorna šala: „Srbija je majka. Rodiš se kad izađeš iz nje”. Prema nalazima dr Vladimira Grečića, koji decenijama proučava iseljavanje, od 1990. do 2010. Srbiju je napustilo 40.000 stručnjaka s visokom spremom. Na svakoga je potrošeno, otprilike, 300.000 dolara.
Piše Stanko Stojiljković
Magazin
objavljeno: 06.03.2015.