NA DANAŠNJI DAN PODIGNUTA OPTUŽNICA Mladića i Karadžića 22 godine juri pravda, a nema PRESUDE

Izvor: Blic, 25.Jul.2017, 21:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NA DANAŠNJI DAN PODIGNUTA OPTUŽNICA Mladića i Karadžića 22 godine juri pravda, a nema PRESUDE

Od podizanja optužnice protiv ratnih lidera Republike Srpske Radovana Karadžića (72) i Ratka Mladića (74) danas se navršavaju tačno 22 godine, a njima još nije izrečena pravosnažna presuda za najstrašnije zločine.

Prvobitna optužnica podignuta je 25. jula, samo dve nedelje nakon zločina u Srebrenici, za koji su Međunarodni sud pravde i Haški tribunal u ranijim pravosnažnim presudama utvrdili >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << da je genocid. Ta optužnica od 25. jula 1995. nije zadržala tačku za genocid u Srebrenici, ali je uvrštena u optužnicu već 14. novembra iste godine. Prvostepenom presudom od 24. marta 2016. prvi predsednik RS Radovan Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja; za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, prisilno premeštanje, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca, i osuđen je na 40 godina zatvora.

Oslobođen je optužbi za genocid u drugih sedam opština BIH-a. U toku je žalbeni postupak i konačna odluka se očekuje u drugoj polovini 2018. Inače, maksimalna kazna Haškog suda je doživotna robija, a osim nje izricane su kazne od 45 godina.

Suđenje vojnom komandantu RS Ratku Mladiću završeno je 15. decembra 2016. i očekuje se da će prvostepena presuda biti izrečena do kraja godine. Prethodno je Haški tribunal odbio zahtev odbrane da Mladića oslobodi optužbi za genocid u dve tačke (u Srebrenici i drugim opštinama), a tereti se i za zločine protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja u devet tačaka.

Podele u javnosti

Srebrenica i danas, 22 godine kasnije, nažalost je razlog za oštru podelu u srpskoj javnosti. Jedan deo se zalaže za suočavanje da se tamo desio genocid ukazujući na međunarodne presude, dok drugi deo to odbija dovodeći u pitanje vrstu zločina i broj žrtava. Međutim, niko više ne negira da se u Srebrenici desio zločin. Nažalost, jedan deo mladih rođenih posle 1995. na ratove gleda isključivo kroz nacionalnu prizmu odbacujući bilo kakvu odgovornost svojih sunarodnika koji su učestvovali u ratovima.

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, kaže za "Blic" da se, s obzirom na to da je "Mladić ključna figura i Haškog tužilaštva, kao i suda, ne može očekivati da će presuda imati iste zaključke kao u slučaju Karadžića".

- Presuda Mladiću je od najvećeg značaja i zato ne očekujem da će se ponoviti zaključci iz presuda u slučaju Karadžića. U Karadžićevom slučaju genocid je prihvaćen samo u Srebrenici, dok za drugih sedam opština nije. Tužilaštvo insistira da je bilo konkretnih dokaza protiv Mladića za genocid i u drugim opštinama. Na primer, Mladićeva rečenica "osvetićemo se" i mnoge druge u tom svetlu su veoma jasne. Tužilaštvo je ukazivalo na genocidnu nameru, na plan uništenja jedne etničke grupe. Ne može se očekivati sa sigurnošću da će biti isti zaključak u slučaju Mladića kao što je bio u postupku protiv Karadžića, da Srbija nije odgovorna. Mislim da će u slučaju Mladića biti izrečena najteža kazna - kaže Kandićeva.

Za mlade heroji

Ona napominje da će sigurno sa presudom Mladiću biti pokazano dosta novih činjenica koje nisu bile poznate pre 22 godine.

- Političari, a i deo stručne javnosti, ponekad mešaju vlast sa državom Srbijom. U vreme rata njena vlast je bila kriminalna i činila je sve da dođe do genocida. Ponavlja se pritisak da se rehabilituje ta politika i da se poriču sudski utvrđene presude i činjenice - ističe Nataša Kandić.

Anita Mitić, direktorka Inicijative mladih za ljudska prava, smatra da je najvažnija stvar posle 22 godine da se u "našem društvu jako malo priča o činjenicama koje su dokazane u Haškom tribunalu".

- Karadžić i Mladić su za neke i dalje heroji. Bilo je različitih faza poricanja zločina, ali im je zajednički pokušaj poricanje genocida u Srebrenici. U toj poslednjoj fazi poricanja stvorio se lažni narativ da će Srbi biti označeni kao genocidan narod, što uopšte ne postoji. U presudi Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da je tadašnja vlast u Srbiji znala za pripremanje genocida u Srebrenici i da ništa nije učinila da ga spreči - navodi Mitićeva.

Dokazi

Advokat Goran Petronijević, Karadžićev branilac, tvrdi da njegov klijent nije imao fer suđenje zbog opstrukcije Haškog tužilaštva.

- Više od sto puta sud je priznao da je tužilaštvo povredilo pravilo o obelodanjivanju dokaza. U svakom zapadnom uređenom sistemu, gde važi anglosaksonsko pravo, takav postupak bi bio obustavljen. Međutim, postupak je doguran do kraja. Opšte mišljenje odbrane je da tužilaštvo nije dokazalo nijednu tačku optužnice van razumne sumnje - navodi Petronijević. On ističe da je prvostepena presuda najspornija u delu za Srebrenicu.

- Mi zasad nismo srušili optužnicu za Srebrenicu, ali smo je prilično uzdrmali. Najveći uspeh smatramo ukidanje optužnice za genocid u sedam drugih opština - navodi Petronijević.

Advokat Branko Lukić, Mladićev branilac, tvrdi da je politički pritisak bio odlučan da se optužnica podigne pre 22 godine i da on i dalje postoji.

- Ukoliko bi se presudilo po pravu, moj klijent nije kriv, a politički se može svašta očekivati. Moj klijent im govori da su NATO komisija. Očekujemo da će biti oslobođen. Prvo su neki mediji određivali ko su zli momci i tako se stvarao teren, a završni udarac zadaju sudovi. Mi smo bili prvi u strategiji kontrolisanog haosa koji se sada sprovodi u Siriji, Iraku... - kaže Lukić.

Proces - Postupak po tužbi BiH

Međunarodni sud pravde u Hagu je marta 2017. odbio predlog BiH za reviziju tužbe protiv Srbije zbog genocida, čime je okončan decenijski proces. U obrazloženju poslednje odluke se navodi da je razlog taj što nije bilo saglasnosti tri člana Predsedništva BiH prilikom imenovanja predstavnika države. U presudi 26. februara 2007. sud je zaključio da je počinjen genocid u Srebrenici, ali da ga Srbija nije počinila (sa 13 glasova sudija za i dva protiv). Takođe je sa 11 glasova za i četiri protiv zaključeno da Srbija nije bila ni saučesnik u genocidu. Sudije su zaključile da u julu 1995. Srbija nije sprečila genocid, a potom nije kaznila niti predala učinioce Haškom tribunalu.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.