Hrvati biraju predsednika države

Izvor: B92, 28.Dec.2014, 02:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvati biraju predsednika države

Zagreb -- U Hrvatskoj se danas održavaju šesti predsednički izbori na kojima će pravo glasa imati oko 3,8 miliona birača.

Ovoga puta, za razliku od prethodnih izbora kada je ih je bilo 12, "u igri" je četvoro kandidata - aktuelni predsednik i kandidat Socijaldemokrtatske partije Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović ispred Hrvatske demokratske zajednice, Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić - kandidat Živog zida.

U predsedničku >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << trku krenuli su i pre zvaničnog znaka za start, iznoseći hrvatskoj javnosti predloge kako dalje u osvajanju "boljeg sutra", očekuju da baš oni budu izabrani, a ukoliko se to ne dogodi u prvom krugu, drugi izborni krug će biti održan 11. januara naredne godine.

Aktuelni predsednik Josipović, pravnik i kompozitor, koji je na prethodnim izborima u drugom krugu pobedio Milana Bandića, u kampanju za novi mandat na Pantovčaku krenuo je pod geslom "To je pravi put", s predlogom ustavnih promena, "novog društvenog ugovora uobličenog u novom Ustavu Druge Republike", kao preduslova sprovođenju reformi neophodnih za oporavak države.

Kandidat koji slovi za glavnog favorita naglašava da do privrednog oporavka teško može da se dođe bez strukturnih reformi kroz reforme upravljanja državom, njenom administracijom i upravom, zalaže se za decentralizaciju zemlje i promoviše novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske.

Njegova suparnica u predsedničkoj trci, kojoj pored Josipovića analitičari hrvatske političke scene daju najviše šansi na izborima, političarka i diplomata Grabar Kitarović, u nadmetanje je krenula sa sloganom "Za bolju Hrvatsku".

U svom izbornom programu, naglasak je stavila na rešavanje privredne situacije i ističe da je glavni razlog njene kandidature teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj.

U svojim nastupima upozorava da je zemlja u dubokoj krizi jer ima "neefikasnu i nesposobnu vladu", kritikujući aktuelnog predsednika da u svom mandatu "nije učinio ništa da se u Hrvatskoj danas živi bolje".

Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorenjeni u Domovinskom ratu.

Pobedi li na predstojećim zborima, Hrvatska će dobiti prvu predsednicu u svojoj istoriji.

Kujundžić, inače lekar čiji je živorni moto "rad, rad i samo rad", predsednički je kandidat Saveza za Hrvatsku, poručuje da želi ljudima da vrati nadu.

"Moramo hrvatskom čoveku vratiti dostojanstvo, ugasiti beznađe, vratiti nadu i ponos", poručio je, naglasivši da su za to potrebni drugi ljudi, a ne "oni kojima su se s kolevkom prostirali crveni tepisi".

Četvrti kandidat u predsedničkoj trci, dugogodišnji građanski aktivista Sinčić, na izbore izlazi jer, između ostalog, želi da upozori na problem nemogućnosti podmirivanja dugova i neotplativosti kredita u postojećem sistemu.

Predsednički kandidat Živog zida je tokom četiri godine aktivizma i političkog rada bio je organizator mnogih akcija i inicijativa usmerenih protiv političkih elita.

Svih četvoro kandidata za predsednika Hrvatske su tokom sučeljavanja tokom kampanje isticali da bi, dobiju li izbore, odmah organizovali razgovor s premijerom Zoranom Milanovićem oko stanja u hrvatskoj privredi, kako bi njemu i vladi izneli svoje predloge za izlazak iz krize.

Prema oceni analitičara, kao i prema anketama javnog mnjenja najviše sasanse se daju Josipoviću, uz upozorenje (konkretno uglednog politikologa Davora Đenera) da aktuelni predsednik u trci za drugi mandat mora da pobedi u prvom izbornom krugu ukoliko želi da osvoji drugi mandat, ili da iz prvog kruga izađe sa velikom prednošću nad Grabar Kitarović.

Tokom kampanje kandidati su bili "meta" brojnih analiza - od njihovih programa do toga kakve su ličnosti, pa komunikolozi smatraju da je "najsigurniji i najmirniji" Josipović, a potom Grabar Kitarović, dok za Kujundžića misle da "ništa nije naučio o govorničkoj skromnosti", a Sinčić im često deluje "zbunjeno".

Analitičari upozoravaju da je Hrvatskoj potreban predsednik koji nije ideološki opterećen levom ili desnom krajnosti, nego predsednik koji će delovati povezujuće i koji će povratiti izgubljeno poverenje građana u politiku i institucije hrvatske države.

Hrvatskoj je, ističu, potreban predsednik sa pogledom u budućnost, sa iskustvom i potrebnim znanjem o spoljnoj politici i položaju Hrvatske unutar EU i suvremenom svetu, pri čemu je važno razvijati dobre odnose sa susedima - podsticati ih i pomagati na evropskom putu (BiH, Srbiju i Crnu Goru), kao i jačati ugled i poziciju Hrvatske u regiji i svetu.

Iako je podrška Josipoviću i dalje najveća, rezultati ispitivanja javnog mnjenja ukazuju da je gotovo izvesno da neće sve biti rešeno u prvom krugu izbora koje će na 6.350 biračkih mesta nadgledati gotovo 22.000 posmatrača, najviše u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Pogledaj vesti o: Predsednički izbori,   Izbori

Nastavak na B92...






Povezane vesti

Hrvatska bira predsednika

Izvor: RTS, 28.Dec.2014

U Hrvatskoj su zatvorena biračka mesta na šestim predsedničkim izborima. Prema prvim izlaznim anketama, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović idu u drugi krug. Pravo glasa imalo je oko 3,8 miliona birača. . U Hrvatskoj...

Nastavak na RTS...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.