ISTRAŽUJEMO Tužna istina  o česmovači

Izvor: Blic, 19.Apr.2015, 19:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

ISTRAŽUJEMO Tužna istina o česmovači

Institut “Batut” još nije objavio kakvu smo vodu pili tokom prošle godine i koliko su poplave uticale na njen kvalitet, iako smo skoro na polovini 2015.

Poslednji podaci o kvalitetu vode iz česme dostupni javnosti datiraju još iz 2013. godine. Nove podatke Institut za javno zdravlje “Batut”, koji kontroliše 154 vodovoda u Srbiji, jednostavno - nema.

Jedini način da saznate kakvu vodu pijete jeste da krenete “peške” u istraživanje umesto Instituta. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Grad po grad, vodovod po vodovod. Nama su prioritet na spisku bili poplavljeni gradovi. Za neke smo dobili podatke, a za neke ne.

Zašto je voda ponekad bela

Jedna od najčešćih zabluda je da je voda koju natočimo iz česme ponekad bela zbog prisustva hlora. Tehnolozi objašnjavaju da je reč samo o povećanom prisustvu vazduha.

- Pod povećanim pritiskom povećava se rastvorljivost gasova u vodi i ti sitni mehurići vide se kao bela boja. Čim odstoji u čaši, ti gasovi se oslobode i voda dobija svoju boju - objašnjava načelnica sektora za vode.

U beogradskom vodovodu tvrde da je voda na tom području ispravna i da poplave nisu uticale na njen kvalitet.

- U Obrenovcu, Lazarevcu i svim mestima koja su poplavljena postojao je kraći prekid u snabdevanju, ali je nakon povlačenja vode problem rešen. Ta područja bila su pod stalnim monitoringom. Rađene su vanredne analize i to je trajalo sve dok nije ukinuto vanredno stanje. U tim gradovima i mestima voda je sada dobra - kaže za “Blic” Ivana Ristanović Ponjavić, šef Odseka za vode pri Gradskom zavodu za javno zdravlje.

Dobru vodu piju i Šapčani. Rezultati pokazuju da je ona i bakteriološki i hemijski ispravna. Sudeći prema poslednjim mesečnim rezultatima, ni Novosađani nemaju razloga za brigu. Od 505 uzoraka vode za piće iz vodovodnog sistema ovog grada u 499 je utvrđena zdravstvena ispravnost. Na teritoriji ovog grada problematičan je kvalitet vode iz javnih česama, a ima ih osam, tako da se ta voda ne preporučuje za piće. Podatke o kvalitetu vode „Blic“ je još 15. aprila tražio od Ćuprije, Vranja, Kraljeva i Niša, ali nam oni do zaključenja ovog izdanja nisu dostavljeni.

Posledice trovanja vodom

Zagađena voda može izazvati akutne poremećaje zdravlja. Ako se pije bakteriološki neispravna voda, simptomi trovanja bi bili proliv, povraćanje, mučnina i povišena temperatura.

Podaci „Batuta“ iz 2013. su prilično zabrinjavajući, a problem je i to što još ne znamo da li je ta slika sada gora ili bolja. Od 154 kontrolisana javna vodovoda, u 89 njih voda je bila ispravna za piće, a u 65 njih (čak 44,2 odsto) - nije!

Voda iz tih vodovoda ne treba da se pije, ali uglavnom može da se koristi za kuvanje, osim vode u Zrenjaninu, Ćićevcu i Žabarima, gde je utvrđeno prisustvo kancerogenog arsena.

- Od ukupnog broja kontrolisanih vodovoda u Srbiji u 2013. čak 20,78 odsto njih je bilo neispravno po oba osnova. To znači da su imali fizičko-hemijsku neispravnost u više od 20 odsto ispitivanih uzoraka i mikrobiološku neispravnost u više od pet odsto uzoraka na godišnjem nivou - objašnjavaju za “Blic” u “Batutu”.

Garancija za kvalitet  samo 12 sati posle punjenja

Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) tvrdi da je pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće u delu koji se odnosi na flaširanu vodu skandalozan.

- U njemu piše da je proizvođač za kvalitet vode odgovoran samo 12 sati posle punjenja. Čak i ako ga tužite, on ne snosi odgovornost. Tu je i pitanje na kojim mestima se skladišti flaširana voda. Pravilnik kaže da to mora biti na suvom, hladnom i mračnom mestu. Ta niko ne poštuje. Ne znam da je neko platio kaznu zato što je držao flaše na suncu - kaže za “Blic” Goran Papović iz NOPS.

Filteri nepotrebni za ispravnu česmovaču

Ako je voda iz česme ispravna, ona ne može biti manje kavlitatna od vode u flaši, pa ne postoji nijedan razlog da se kupuje flaširana voda. Ista stvar je i sa filterima za vodu.

- Filteri bi imali efekta kada bi se primenjivali na vodi koja nije zdravstveno bezbedna. Recimo, primena na beogradsku vodu koja je dobra je izlišna. Prodavci filtera pritom u prezentacijama varaju potencijalne kupce. Naime, u eksperimentima se umesto inertnih elektroda od platine koriste elektrode od bakra ili gvožđa, koje učestvuju u procesu elektrolize i čine da voda postane izrazito mutna. Time se potrošači dovode u zabludu o kvalitetu i bezbednosti vode za piće - objašnjava Ivana Ristanović Ponjavić.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.