Izvor: SEEbiz.eu, 30.Mar.2017, 10:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Grad Pariz otkazao usluge Lafargeu zbog podrške izgradnji meksičkog zida
PARIZ - Grad Pariz raskinuo je ugovor s francusko-švicarskom grupom LafargeHolcim o isporuci pijeska za potrebe projekta "pariških plaža" zbog iskazane spremnosti kompanije da sudjeluje u projektu gradnje kontroverznog zida na američkoj granici s Meksikom.
"Snaći ćemo se i bez njihovih usluga", izjavio je u utorak u istupu u gradskoj skupštini Bruno Julliard, zamjenik pariške gradonačelnice Anne Hidalgo, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << referirajući se na spremnost Lafargea da "sudjeluje u sramotnom projektu" izgradnje zida duž američko-meksičke granice.
Gradska skupština podržala je tu odluku u naknadnom glasovanju.
Pariz koristi preko tri tisuće tona pijeska svakog ljeta kako bi sjevernu obalu rijeke Seine privremeno pretvorio u improviziranu plažu.
Julliard je kazao da je raskid poslovnog odnosa s Lafargeom "u skladu s etičkim obvezama koje Parižani mogu očekivati od svoga grada".
Zakonodavci na području zaštite okoliša podvrgnuli su pritisku gradonačelnicu Hidalgo, tražeći od nje raskid suradnje s divom industrije cementa nakon što je prošlog mjeseca ta francusko-švicarska kompanija uvrštena na službenu listu kompanija zainteresiranih za sudjelovanje u projektu izgradnje zida na granici SAD-a s Meksikom.
Antiimigrantska barijera dužine 3.200 kilometara čiju je izgradnju američki predsjednik Trump obećao u kampanji trebala bi stajati najmanje 15 milijardi dolara, podsjeća AFP.
Izvršni direktor LafargeHolcima Eric Olsen potvrdio je AFP-u da su spremni isporučivati materijale "za sve vrste infrastrukturnih projekata u SAD-u".
"Mi smo lideri u industriji cementa i opskrbljujemo sve naše klijente. Spremni smo poduprijeti izgradnju i razvoj SAD-a", kazao je Olsen u intervjuu AFP-u 9. ožujka.
LafargeHolcim nastao je 2015. godine spajanjem francuskog proizvođača cementa Lafargea sa švicarskim rivalom Holcimom. U kompaniji se nadaju da će biti među onima koji će imati najveće koristi od Trumpovih planiranih mjera za povećanje državne potrošnje na infrastrukturu.
.jpg)
