Novi Sad -- Srbija će, ukoliko ne bude zasejano 400 hiljada hektara pod pšenicom, naredne godine morati da uvozi tu žitaricu.
Upravnik Odeljenja za strna žita pri Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Srbislav Denčić je rekao da je prema njegovim saznanjima trenutno zasejano oko 250 hiljada hektara pod pšenicom i da će, ako tako ostane, u 2010. Srbija "sto posto >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << morati da uvozi pšenicu, jer je neće biti dovoljno za domaće potrebe".
"Mi smo poznati kao svetski prvaci u setvi pšenice, jer se dešava da se ona seje i u januaru. Lično mislim da će se pšenica i dalje sejati jer su vremenski rokovi pomereni zbog toplih zima, pa i ceo novembar može biti optimalan, što su pokazali i naši eksperimenti", kazao je Denčić.
Stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtarstvo je precizirao da sama setva zbog toga nije rizična ako se izvede u novembru, pa očekuje da će poljoprivrednici, čim kišni dani prestanu, ponovo sa mehanizacijom ući u svoje njive.
Prema njegovim rečima, neodlučnosti kod poljoprivrednika ima i zbog niske otkupne cene, ali je to slučaj i kod drugih poljoprivrednih kultura, pa ne bi trebalo da bude od presudnog značaja za konačan ishod ovogodišnje setve.
"U celom svetu došlo je do povećanja uskladištenih kapaciteta i trenutno ima oko 180 miliona tona zaliha pšenice. Čak i u toj sistuaciji, cena pšenice je kod nas niža nego u regionu i na svetskim berzama", rekao je Denčić.
Dodao da je u Srbiji trenutno uskladišteno između 350.000 i 400.000 tona pšenice, što bi, uz setvu na površinama od 400.000 hektara, potencijalno značilo da pšenica neće biti uvožena u narednoj godini.
Denčić je danas upozorio proizvođače da prosečni prinos pšenice ne zavisi samo od dana kada je posejana i vremenskih uslova, već i od pravilne upotrebe agrotehničkih mera i deklarisanog semena.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine je u Srbiji pod pšenicom bilo zasejano oko 560.000 hektara, a ukupan prinos ove poljoprivredne kulture bio je oko dva miliona tona.