Zamenica generalnog sekretara NATO-a: Odluke su na Beogradu

Izvor: N1 televizija, 26.Jun.2017, 18:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zamenica generalnog sekretara NATO-a: Odluke su na Beogradu

O uticaju Rusije na zemlje zapadnog Balkana, šta ulazak Crne Grore u NATO znači za Srbiju, o bombardovanju 1999. i budućnosti odnosa Srbije i NATO-a, ekskluzivno za N1 govori zamenica generalnog sekretara NATO-a, Rouz Gotemiler. S njom je razgovarala Maja Đurić.

Izvor: N1

Inauguracija vas dovodi po prvi put u Srbiju, dan vam je počeo bilateralnim >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << sastankom. Šta su bile ključne teme razgovora sa predsednikom Aleksanrom Vučićem?

Kao, što znate, ja sam veoma ograničena diplomatskim pravilima, nikada ne govorite nikakve detalje o tome šta je tema diplomatskih razgovora. Ali, reći ću vam da je Aleksandar Vučić bio veoma zahvalan zbog mog dolaska i mi smo pričali o načinima na koje NATO i Srbija rade zajedno. I sve više tražimo načine kako da sarađujemo, kako da sagledamo neke veoma važne interese Srbije.

Prošle godine sam bila u Crnoj Gori, kada se tamo održavala vežba o upravljanju vanrednim situacijama. I bila sam veoma impresionirana srpskim timom. Znam da ste imali problema sa poplavama u Srbiji i to je tačno ono o čemu je vežba o upravljanju vandrednim situacijama i bila. Kako efikasnije odgovoriti na poplave ili slične vanredne situacije? I NATO se nada da će sa Srbijom nastaviti da radi na veoma važnim pitanjima, upravo, kao što je to, jer to zabrinjava Srbe.

Prema vašem mišljenju, s Vučićem kao predsednikom, hoće li biti nekih promena u spoljnoj politici Srbije ili će Srbija nastaviti istim kursom kao i do sada?

Ja smaram da Srbija ima veoma razuman pristup spoljnoj politici i bezbednosti, u smislu da se pre svega fokusira na sopstvene interese i pokušava da radi onako kako je za zemlju korisno. Ali, ono što nas često brine u ovom regionu je traženje načina da izgradimo stabilnost i bezbednost, za različito stanovništvo koje živi na ovom prostoru. Ovo je veoma kompleksan deo sveta, ja to znam. S mnogo različitih interesa i zato je važno i za Srbiju da radi na izgradnji stabilnosti i bezbednosti za sve.

Korak po korak, neophodna vladavina prava

Kako vidite značaj NATO-a za stabilnost u ovom regionu? Na Kosovu, u ostatku Srbije, u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona?

Očigledno je da je NATO prisutan na ovim prostorima vrlo, vrlo dugo. Kako kroz aktivnosti KFOR-a koje su - smatram - bile veoma važne za izgradnju lokalnih snaga bezbednosti i izgradnju takođe strategije za vođenje odbrambenih misija. Obezbeđivane su dobro obučene vojne snage, sprosobne snage, ali i vrlo usklađene sa nadzorom civilnog društva, usklađene i sa institucijama. Najvažnije, problemi a korupcijom se rešavaju, dosta su uradili s KFOR-om povodom toga.

Takođe, veoma smo zainteresovani da sarađujemo sa Srbijom po pitanju izgranje odbrambenih kapaciteteta, po pitanju treninga i vežbi - imali smo vrlo uspešne vežbe sa srpskim snagama. To su, dakle, polja u kojima vidimo zajednički interes.

Generalni sekretar NATO-a izjavio je da je zabrinut zbog predloga za formiranje vojske Kosova. Šta vi mislite o tome?

Zabrinutosti je bilo, jer je to ustavno pitanje. Da bi se tako nesto sprovelo, morao bi da se donese amandman na Ustav. To je pitanje državne politike, što svakako utiče i na celokupan region. Pa, na kraju, i na naše sigurnosne snage na Kosovu. Zato mislim da je bilo jako važno za generalnog sektretara Stolteberga da bude jasan i precizan o tome šta nas brine i bilo nam je drago što je odluka otišla u pravom pravcu.

Da li verujete da kriza na Kosovu može da eskalira? I ovoga puta mislim na političku krizu?

Politička kriza može uvek da eskalira, bez obzira na to u kom delu sveta, imali smo takođe i nekoliko uspona i padova u Evropi u poslednje vreme. Ja smatram da je za ovaj region važno da, iako postoji duga istorija, ima i napredaka u državnim sistemima i vladama u zemljama iz regiona. Zato je ključno primenjivati "korak po korak" pristup problemima, ali naglašavam da je neophodna vladavina prava. Mi ćemo - gde možemo - kroz NATO uvek slati takve poruke.

Nadamo se da ni Rusija ne igra "na nultu sumu"

Na inauguraciji je, takođe bio i potpredsednik Ruske Federacije Dmitrij Rogozin. Ovde se dosta govorilo o tome koliki je i kakav ruski uticaj na zemlje zapadnog Balkana, posebno na Srbiju. Šta vi mislite o tome?

Pa, Dimitrij Rogozin je neko koga ja poznajem veoma dugo. Možda niste znali, ali ja sam bila direktor moskovskog Karnegijevog centra, mnogo godina, i njega znam iz tog perioda. A on je bio i NATO ambasador godina, takođe, za Rusku federaciju, samo što ja tada nisam bila u NATO-u na trenutnoj poziciji zamenice generalnog sekretara NATO-a.

Ja uvek kažem, kada me pitaju za rusko prisustvo u ovom delu sveta, da Rusija, naravno, ovde ima duboke korene kroz kulturu i istoriju, povezana je dugoročnim vezama, tu su i ekonomske veze. I znam da postoje i bezbednosne veze Moskve sa Srbijom.

Ja smatram da ne treba uvek da mislimo o uticaju Rusije ili NATO-a ili bilo koje druge zemlje kao "nultu sumu" - gde je nemoguće da oba igrača pobede. To je najvažnija stvar. U NATO-u kažemo da države treba da imaju mogućnost da biraju svoje bezbednosne partnere, da izaberu sa kim ce sarađivati.

Za zemlju kao što je Srbija, ukoliko želi da sarađuje sa Rusijom iz bezbednosnog ugla i ako želi da sarađuje i sa NATO-om, tu nema kontradiktornosti. To nije "nulta suma" iz teorije igra. Nadamo se da i Rusija ima takav pogled na stvari.

Amerika je zabrinuta zbog izgradnje rusko-srpskog humanitarnog centra. Zvaničnici, među kojima je i ambasador SAD-a u Srbiji, Kajl Skat, izjavljivali su da bi to mogao da bude "špijunski centar".

To je, očito, bilateralno pitanje između Srbije i Rusije, ali svaki put kad neka država da diplomatski status civilnoj ustanovi, uvek treba dobro razmisliti o tome. Ono ima svoj status, svoj način delovanja, u prevodu postaje suverena teritorija države, koja ima novi, diplomatski status. Važno je da države imaju detaljan pregled, i dobro razumeju koja će mu biti svrha.

Na Beogradu će biti da donese odluke po ovom pitanju - to nije do mene, bilo bi dobro da znamo o čemu se tačno radi.

Odluke su na Beogradu

Zašto je ulazak Crne Gore u NATO toliko važan za NATO? U pitanju je mala zemlja, sa malom vojskom?

O to je fantastična stvar, baš smo imali podizanje zastave u sedištu NATO-a, naravno, ceremonija pristupanja održana je u Vašingtonu. Zato što verujemo da Crna Gora pruža bezbednost na regionalnoj bazi, za zemlje zapadnog Balkana i pomaže nam da izgradimo stabilnost ovde. Ali, pruža sigurnost kroz operacije i misije u koje je NATO uključen.

Crna Gora je bila vrlo aktivna, na primer, u Avganistanu, stoga mi zaista cenimo Crnu Goru, prvo kao partnera, a sada i kao punopravnu članicu, jer oni osiguravaju bezbednost i u ovom komšiluku, ali i u ostalim poljima u kojima NATO deluje.

Hoće li Srbija sada biti više usmerena na saradnju sa NATO-om, zato što je Crna Gora treća zemlja bivše Jugoslavije koja je sada članica NATO-a?

Zaista se nadam da možemo da nastavimo da unapređujemo našu saradnju, ali će mnogo toga biti na Beogradu da donese odluke. Predsednik i članovi Vlade će morati da odluče šta ima više smisla za Srbiju. Iz perspektive NATO-a, smatramo da je Srbija dobar partner, ostvarujemo partnerstvo u brojnim oblastima.

Uzgred, toliko je oblasti koje se mogu unaprediti, a od interesa su i za Srbiju. Na primer, ja znam da je od poslednjih sukoba na ovim teritorijama ostalo dosta neeksplodiranih mina, neeksplodiranih bombi i mi se u NATO-u trudimo da pomognemo u obuci lokalnih eksperata, da bi bili što obučeniji u rešavanju problema de-miniranja. Eto, baš u toj oblasti, vidim da bi moglo unaprediti odnos između Srbije i NATO-a.

NATO ne ide "nogom kroz vrata"

Želela bih da vas pitam i o poslednjih istraživanjima, koja govore da bi veoma mali broj građana glasao za ulazak u NATO. Oko 84 procenata građana, na potencijalnom referendumu, reklo bi "ne". Rat 1999. i dalje je jedan od ključnih razloga. Kako vidite budućnost Srbije i NATO-a?

Dozvolite mi da prvo kažem nekoliko reči o ratu 1999. godine. Kada je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg bio ovde u 2015. tada je pomenuo žaljenje koje osećamo u sedištu NATO-a zbog bola koji je nanet stanovništvu koje je bilo pogođeno tim ratom.

Mi smo, zaista, tražili načine da prevaziđemo ozbiljnu krizu u tom trenutku i uradili smo sve što smo mogli iz perspektive NATO-a, da se izbegnu civilne žrtve. Želim još jednom da iskažem žaljenje porodicama žrtava, ali smo mi tada osećali da pomažemo na veoma značajan način da se prevaziđe teška kriza u regionu. Ja samo želim da još jednom istaknem tu poruku, iako znam da je i generalni sekretar Stoltenberg isto rekao pre dve godine. Važno je da se kaže još jednom.

Ako govorimo o aktuelnom odnosu veoma je važno da izgradimo našu saradnju, ako je moguće i ako to Srbija vidi kao svoj interes. NATO nikada ne ide 'nogom kroz vrata', to nije način na koji činimo stvari, ali ako vaša Vlada to vidi kao korisno za bezbednosne zadatke, odbrambene zadatke i probleme koje vi imate, čak i u oblastima koje su veoma korisne sa srpsko stanovništvo, kao što sam pomenula vandredne situacije - poplave, požari, problem neeksplodiranih mina i bombi - ako možemo da pomognemo sa takvim problemima, onda se nadamo i da će tokom vremena ljudi, građani misliti malo drugačije o NATO-u.

Nastavak na N1 televizija...






Povezane vesti

Gotemiler: Srbija je dobar partner

Izvor: N1 televizija, 26.Jun.2017

O uticaju Rusije na zemlje zapadnog Balkana, šta ulazak Crne Grore u NATO znači za Srbiju, o bombardovanju 1999. i budućnosti odnosa Srbije i NATO-a, ekskluzivno za N1 govori zamenica generalnog sekretara NATO-a, Rouz Gotemiler...Izvor: N1

Nastavak na N1 televizija...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta N1 televizija. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta N1 televizija. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.