Vremeplov: Kontraofanziva Vojske Republike Srpske na Goražde  

1994. - Dve sedmice posle ofanzive muslimanskih snaga iz Goražda - koje nikada nije demilitarizovano, kao ni ostalih pet "zaštićenih zona" u BiH uspostavljenih odlukom Saveta bezbednosti UN - Vojska Republike Srpske uzvratila je kontraofanzivom, što je zaustavljeno polovinom aprila vazdušnim napadima NATO na srpske položaje.

Danas je subota, 4. april, 94. dan >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << 2009. Do kraja godine ima 271 dan.

188. - Rođen je rimski car Karakala, Marko Aurelije, jedan od najbrutalnijih vladara u rimskoj istoriji. Sa ocem Septimijem Severom vladao je od 198. do 211. a potom sam, krajnje surovo, pogubivši čak i brata, dok i sam nije ubijen 217. Da bi ublažio nezadovoljstvo, posebno u provincijama, 212. je podario puno građansko pravo svim stanovnicima Rimskog Carstva koji su rođeni kao slobodni (Constitutio Antoniniana).

1284. - Umro je kastiljanski kralj Alfonso Deseti Učeni, utemeljitelj zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, njegov dvor u Toledu pretvorio je u svojevrstan centar i utočište za brojne učene ljude, uključujući i Jevreje, Mavare (Arape). Njegovim zalaganjem prevedeni su Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz značajnih dela: "Kraljevski zakon", "Astrološka znanja", "Mineralogija", a 1270. je započeto pisanje "Velike i opšte istorije". Zauzeo je 1262. luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1581. - Engleska kraljica Elizabeta I proglasila je vitezom Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet, čiji su gusarski napadi na španske brodove doprineli širenju engleske kolonijalne imperije.

1617. - Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao logaritme i objavio principe izračunavanja logaritama.

1825. - Rođen je srpski filolog Đura Daničić (kršteno ime bilo mu je Đorđe J. Popović), saradnik Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog pravopisa i jezika. Nakon školovanja u rodnom Novom Sadu, studija u Požunu (sadašnja Bratislava), Pešti i Beču radio je kao bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, sekretar Društva srpske slovesnosti i profesor Liceja i Velike škole. U prvom radu "Rat za srpski jezik i pravopis" 1847. kojim je doprineo pobedi Vukovih ideja, potpisao se prezimenom Daničić, umesto porodičnim Popović. Vukove i sopstvene poglede na jezik dosledno je sproveo u prevodima sa latinskog "Psaltira Davidovog" i "Starog zavjeta". Objavio je više dela iz stare srpske književnosti ("Žitije sv. Save" od Teodosija, "Žitije sv. Simeona i sv. Save" od Domentijana, "Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih" od Danila, "Nikoljsko jevanđelje"). Izradio je "Rječnik iz književnih starina srpskih" i započeo veliki istorijski "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika". Pomogao je Vuku u prevodu "Novog zaveta". Ostala dela: "Mala srpska gramatika", "Srpska sintaksa", "Oblici srpskog jezika", "Istorija oblika", "Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika", "Korijeni", "Srpski akcenti".

1868. - Rođen je srpski književni istoričar i kritičar Pavle Popović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je niz književno-istorijskih studija i više istorija književnosti. Dela: "Jugoslovenska književnost", "Pregled srpske književnosti", "Iz književnosti" (četiri knjige eseja i studija), "O Gorskom vijencu", "Srpska drama u XIX veku", "Francuski moralisti".

1896. - Rođen je američki pisac Robert Emet Šervud. U dramama pisanim posle Prvog svetskog rata prikazivao je, sa stanovišta uverenog pacifiste, poratno razočarenje i zalagao se za mir u svetu. Docnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svet oslobodi nacizma. Dela: drame "Okamenjena šuma", "Idiotova radost", "Neće biti noći", scenariji za filmove "Duh putuje na zapad", "Najbolje godine našeg života".

1905. - U zemljotresu u oblasti grada Lahore (danas pakistanski deo Pendžaba), tada delu Britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi.

1933. - Američki mornarički dirižabl "Akron" srušio se zbog oluje u Atlantski okean ispred obala Nju Džersija, usmrtivši 73 osobe u letilici.

1936. - Prvog dana prokomunističkog generalnog štrajka studenata Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja i Subotice protiv vlade Milana Stojadinovića (optuživan je za koketiranje sa fašizmom) - smrtno je stradao student prava Žarko Marinović. U znak sećanja na taj događaj, nakon Drugog svetskog rata, 4. april je proglašen za - Dan studenata Beogradskog univerziteta.

1945. - Drugi svetski rat završen je na teritoriji Mađarske, iz koje su sovjetske trupe, u naletu ka Berlinu, isterale nemačku vojsku.

1949. - U Vašingtonu su Ugovor o stvaranju NATO potpisali šefovi diplomatija Belgije, Velike Britanije, Danske, Italije, Islanda, Kanade, Luksemburga, Norveške, Portugala, SAD, Francuske i Holandije. Prethodni akt na kom je utemeljen čitav idejni koncept budućeg pakta bila je "Atlantska povelja", potpisana tokom Drugog svetskog rata, sapotpisnik bila je i Kraljevina Jugoslavija (proklamovano je savezništvo utemeljeno na principima zaštite demokratije i ličnih sloboda). NATO je osnivačkim aktom definisan kao odbrambeni savez, da bi pola veka kasnije, 24. marta 1999, protivno Povelji Ujedinjenih nacija, mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija koje su njene članice potpisale, pogazivši sopstveni osnivački akt, čak i ustave pojedinih država članica, pod vođstvom SAD otpočeo agresiju na Srbiju (SRJ).

1968. - Američki baptistički sveštenik afroameričkog porekla Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964, ubijen je u Memfisu u američkoj državi Tenesi. Zbog toga što je njegov uticaj stalno rastao među afroameričkim stanovništvom i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina pre ubistva praćen je doslovno svaki korak tog borca za građanska prava i protiv rasne segregacije. Prema oceni FBI, bio je "opasnost po američko društvo". Posle istrage, za ubistvo je optužen Džejms Erl Rej i u martu 1969. osuđen na 99 godina robije. Docnije je nezavisna istraga pokazala da je verodostojnost "dokaza" FBI nepouzdana.

1969. - U Hjustonu je prvi put ugrađeno veštačko srce u ljudski organizam, ali je 47-godišnji pacijent umro posle četiri dana.

1972. - Sovjetski Savez je odbio da izda vizu sekretaru Švedske akademije koji je trebalo da uruči Nobelovu nagradu za književnost ruskom piscu Aleksandru Solženjicinu.

1975. - Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siročadi.

1979. - U Pakistanu je obešen bivši predsednik vlade Zulfikar Ali Buto, oboren s vlasti u julu 1977. vojnim udarom generala Mohameda Zije ul Haka. Sud režima Zije osudio ga je na smrt pod optužbom da je naređivao ubistva političkih protivnika.

1983. - Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Glorija Džozefina Mej Svanson, koja se proslavila u vreme nemog filma, ali i zvučnim filmom "Bulevar sumraka", snimljenim 1950. Ostali filmovi: "Muško i žensko", "Kraljica Keli", "Zaza", "Gospođa San-Žen".

1986. - Izrael je zatražio uvid u dokumentaciju komisije UN za ratne zločine o bivšem generalnom sekretaru UN Kurtu Valdhajmu.

1991. - Umro je švajcarski pisac Maks Rudolf Friš, liberalni intelektualac, skeptik koji je analizirao duhovne tendencije i protivrečnosti savremenog sveta, ne opredeljujući se za doktrine koje se nude kao univerzalne istine. Dela: romani "Štiler", "Homo faber", "Neka mi ime bude Gantenbajn", pripovetka "Montok", drame "Kineski zid", "Grof Ederland", "Don Huan ili Ljubav prema geometriji", "Biderman i palikuće", "Andora", "Biografija", knjige dnevnika "Dnevnici 1946-1949", "Dnevnici 1966-1971".

1994. - Dve sedmice posle ofanzive muslimanskih snaga iz Goražda - koje nikada nije demilitarizovano, kao ni ostalih pet "zaštićenih zona" u BiH uspostavljenih odlukom Saveta bezbednosti UN - Vojska Republike Srpske uzvratila je kontraofanzivom, što je zaustavljeno polovinom aprila vazdušnim napadima NATO na srpske položaje.

1996. - Sudija italijanskog vojnog suda naložio je da bivšem nemačkom Š kapetanu Erihu Pribkeu, koji se branio frazom da je "samo izvršavao naređenja", mora da bude suđeno zbog odgovornosti za masakr 335 italijanskih civila u Drugom svetskom ratu 1944. u Ardeatinskim pećinama blizu Rima.

1997. - Umro je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pesničkim i proznim delima dosledno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi. Bio je protivnik opšteg tehnicizma, pa i nauke uopšte. Dela: zbirke pesama "Kako ispiti sunce", "Čovek sa cvećem u rukama", "Živeti na zemlji", "Četrdeset zvonkih kapi", "Argument", "Lirika", "Sonetni venac", "Sedina", proza "Vladimirske staze", "Kap rose", "Pisma iz Ruskog muzeja", "Vreme za skupljanje kamenja", "Med na hlebu", "Nastavak vremena".

1998. - U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko u oblasti Donjeck poginula su 63 rudara.

1999. - NATO avioni su razornim projektilima uništili rezervoare za gorivo centralne beogradske gradske toplane u Novom Beogradu, usmrtivši čuvara toplane Slobodana Trišovića. Gotovo u isto vreme gađana je Policijska akademija na Banjici, pri čemu je oštećena zgrada obližnje Vojno-medicinske akademije, prepuna bolesnika, uključujući 22 ranjenika od napada NATO.

2002. - Umro je srpski arheolog Milutin Garašanin, član Srpske akademije nauka i umetnosti i dopisni član Bavarske akademije nauka kao i Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je niz radova, uključujući "Iskopavanja u Ptuju", "Jedan osvrt na prvobitnu istoriju naše zemlje", "Iz prvobitne istorije Kosova i Metohije", "Naselje i stan prvobitnog čoveka neolitskog doba u Srbiji".

2007. - U žestokim borbama lokalnih plemenskih vođa i stranih boraca povezanih sa Al Kaidom, u pakistanskom regionu Južni Vaziristan, poginulo je oko 60 ekstremista, uglavnom Uzbeka, a oko 40 se predalo.

2007. - Poginuo je Robert Klark, američki filmski režiser, poznat po filmu "Božićna priča". Klark je stradao u saobraćajnaom udesu na autoputu na zapadnoj obali SAD, u blizini Los Anđelesa. "Božićna priča" (1983) je film koji se u SAD redovno prikazuje u vreme božićnih praznika, neka vrsta filmskog klasika. Karijeru je započeo horor filmovima, režirao je i filmove "Kod Porkija", "Uhvati zvezdu padalicu" i "April za pamćenje".

1 0

Dodajte komentar