Benitez: Da NATO nastavi politiku otvorenih vrata

Izvor: VOA, 15.Jun.2016, 18:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Benitez: Da NATO nastavi politiku "otvorenih vrata"

Vojni ekspert Atlantskog saveta Džordž Benitez obajvio je svoje viđenje budućnosti NATO-a u visokotiražnom nedeljniku “US News and World Report”. Benitez se zalaže za nastavak politike “otvorenih vrata” zapadne odbrambene alijanse, oko čega postoje podele među članicama Alijanse. Evo šta je rekao u razgovoru za Glas Amerike. “Rusija eksploatiše te podele, koje su rezultat popustljive politike pojedinih zemalja, uključujući SAD, prema Moskvi, koju ne žele da izazivaju diskusijom o planovima za dalje proširenje NATO-a. Mislim da je u redu da NATO u svojiom diskusijama uzme u obzir stav Rusije, ali to ne može da bude presudni faktor pri određivanju odbrambene politike alijanse. Rusija time stiče indirektno pravo veta na to ko može, a ko ne može da postane članica saveza. Rusija na to nema nikavo pravo, jer jednostavno nije u sastavu NATO-a.” Benitez smatra da bi NATO trebalo da uvede najmanje tri kategorije svojih potencijalnih članica: “NATO bi trebalo da bude precizan u svojoj politici prema  zemljama koje žele da postanu članice. Naime, trebalo bi da pravi razliku između onih zemalja koje su spremne, koje tek treba da se pripreme i onih koje još nemaju nikakve izglede za pridruživanje alijansi. Finska i Švedska su, na primer, zemlje koje ispunjavaju sve potrebne, vojne, političke, pravosudne i društvene standarde za ulazak u Severnoatlantski savez. Gruzija  je već sprovela određene vojne reforme, ali nije ispunila preostale kriterijume. Prema tome ona ulazi u drugu kategoriju potencijalnih članica. Ukrajina se, međutim, nalazi u kategoriji zemalja kojima NATO u ovoj fazi treba da kaže “ne”.  Kijev je saopštio da je naklonjen članstvu, ali za sada vlada  ne preduzima odlučne korake u tom pravcu.” Benitez se osvrnuo i na propagandnu ofanzivu Moskve prema Zapadu, “Putin ulaže milione dolara u obiman informativni rat protiv Zapada, zatim nastoji da oteža migrantsku krizu u Evropi, kao i da utiče na političko razjedinjavanje Evropske unije. Zna se da Moskva finansijski pomaže kako ekstremnu desnicu tako i ekstremnu levicu u Evropi. Zamah pokrenut od strane Kemlja toliko je zabrinuo američke zakonodavce, da je Kongres zatražio od Direktora za nacionalnu obaveštajnu delatnost, Džejmsa Klepera da pripremi izveštaj o razmerama ruskog uticaja na evropsku politiku.” Nije reč samo o mekoj moći, već i o tvrdoj moći Rusije, dodaje naš sagovornik. “Rusija je u proteklih osam godina obavila ubedljivu modernizaciju svojih odbrambenih snaga, dok NATO i Zapad u celini smanjuju svoje budžete. Rusija je razvila nove podmornice tiše, bolje naoružane, koje imaju veći operativni domet i kojima se teže ulazi u trag. Rusija šalje podmornice bliže teritorijalnim vodama SAD i zemalja NATO-a. Vice admiral američke mornarice Džejms Fogo nedavno je objavio članak pod naslovom “Četvrta bitka na Atlantiku”, u kojem upozorava da bi rusko pomorsko prisustvo u Atlantiku moglo da ugrozi SAD i NATO.”   Tu pretnju Zapad ne uzima dovoljno ozbiljno, zakjučuje Benitez.
Pogledaj vesti o: Moskva

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.