PONESTAJE NAM KOPNA Prostora za život na Zemlji je SVE MANJE

Izvor: Blic, 30.Jun.2017, 17:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

PONESTAJE NAM KOPNA Prostora za život na Zemlji je SVE MANJE

Svake godine ljudska populacija na Zemlji poraste za 83 miliona. Svi oni moraju negde da žive, rade ili obrađuju zemlju. Biće im potrebna i voda, struja, putevi... a slobodne zemlje je sve manje.

Kada pomenemo Male, grad na Maldivima, prvo što nam padne na pamet je tropski raj sa peščanim plažama. Prava slika je daleko drugačija. Ceo grad je toliko prenaseljen da novi životni prostor može da se gradi jedino u visinu. Okruženi morem 158.000 ljudi živi na samo 2,2 >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << kvadratna kilometra, a prostor je prava premija.

Mađutim, Male je samo minijaturna verzija onoga što se dešava u celom svetu, piše britanski BBC.

Prema podacima UN, na Zemlji trenutno živi oko 7,6 milijardi ljudi, a taj broj će do 2050. godine porasti na 9,8 milijardi. Do kraja 21. veka, biće nas 11,2 milijarde.

Nastanjiva i nenastanjiva područja

Čak i da broj ljudi dostigne 11 milijardi, i dalje ima oko 13,4 milijardi hektara zemlje koja nije pod ledom. Međutim, većina prostora na Zemlji nije uopšte nastanjiva, kako zbog klima tako i zbog položaja.

Sa tolikom brojem ljudi raste i potražnja za prirodnim resursima i proizvodnjom hrane. Međutim, nije sve tako jednostavno.

Zemlje gde ljudska populacija najviše raste, zapravo koriste najmanje resursa po čoveku, dok najviše troše bogate i zemlje u razvoju.

Prema predviđanjima stručnjaka, povećana potražnja za hranom, gorivom, i razvojem industrij i urbanizma, dovešće do toga da do 2050. godine neće više biti slobodnog zemljišta.

Prostor za farme

Zbog prerade površina u obradivo zemljište nestali su brojni biodiverziteti i posečene ogromne šume. Međutim, ne mora da bude tako, piše "BBC".

Neracionalno koristimo zemljište, 75 odsto zemlje koristimo za proizvodnju hrane za životinje koje posle sami jedemo. Oko 40 odsto hrane koja se proizvede se baci. Zemlja na kojoj je ta hrana proizvedena je uzaludno potrošena.

Sa druge strane, povećanje nivoa mora takođe oduzima slobodno zemljište, dok klimatske promene uzrokuju brojne migracije.

Pravo pitanje, podvlači Džel Koen iz Laboratorije za populaciju sa Rokfelerovog Univerziteta u Kolumbiji, nije da li će biti dovoljno prostora, već u kakvim će uslovima ljudi živeti.
Pogledaj vesti o: Maldivi

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.