Šta usporava legalizaciju objekata

Izvor: RTS, 09.Jul.2017, 12:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta usporava legalizaciju objekata

Na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture objavljena je baza svih nezakonito izgrađenih objekata. Tu se tačno može videti koliko ima nelegalno izgrađenih porodičnih, proizvodnih, stambenih, komercijalnih, ekonomskih objekata u svakoj opštini i gradu. To bi, kako se najavljuje, trebalo da ubrza i olakša proces ozakonjenja nelegalno izgrađenih objekata, kojih je čak više od dva miliona. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Kada je pre deceniju država pokušala da reši problem nelegalnih objekata govorilo se da ih je 800.000 i da neće više moći bespravno da se gradi. Međutim, nastavljena je divlja gradnja, pa se došlo do milion takvih objekata, pa milion i po, a sada ih je izbrojano čak dva miliona.

"Mi smo kao Ministarstvo dali određene kvote svim jedinicama lokalne samouprave, svakoj opštini i gradu da moraju da donesu 30 rešenja o ozakonjenju na mesečnom nivou. Ovom bazom mi smo podvukli crtu u i rekli smo sve ono što je građeno nelegalno uneto je u bazu, sve ono što ćemo graditi nakon popisa nezakonito izgrađenih objekata podleći će odredbama Zakona o planiranju i izgradnji a ne Zakona o ozakonjenju objekata", kaže Darinka Đuran, pomoćnik ministra građevinarstva.
Najviše nelegalnih objakata je u Beogradu, oko 250.000. U proteklih godinu i po dana po Zakonu o ozakonjenju rešeno je 15,5 hiljada predmeta.
Nemanja Stajić, gradski sekretar za legalizaciju Beograda kaže da imaju satelitski snimak koji im pomaže u utvrđivanju roka izgrađenosti objekta.
"Odgovorno tvrdim kao lice koje rukovodi Sekretarijatom za poslove legalizacije objekata da nijedan objekat koji je izgrađen nakon roka koji je zakon predvideo nije ozakonjen. Svi ti objekti koji su građeni posle roka ne ispunjavaju zakonske uslove i kao takvi neće biti ozakonjeni", kaže Stajić.
Najčešći problemi koji usporavaju legalizaciju su nerešeni imovinsko pravni odnosi. U mnogim gradovima navode da nemaju dovoljno ljudi koji rade na tim poslovima.
"Broj ljudi je mali, nas desetak radi na tim poslovima svaki od zaposlenih je zadužen sa najmanje po pet hiljada predmeta i to bi bio najveći problem. Inače, samo sprovođenje zakona je toliko jasno definisano da u tom delu nemamo problema", kaže Aleksandar Petrović iz Sekretarijata za planiranje i izgradnju u Nišu.
Cena takse legalizacije stambenog, odnosno porodičnog objekta je 5.000 dinara, a prema očekivanjima, država bi na osnovu taksi trebalo da prihoduje oko 26 milijardi dinara koje će biti uložene u infrastrukturu.
Pogledaj vesti o: Legalizacija objekata

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.