Nepristajanje na njihovu slobodu  

29.Jul.2010, 18:04, Izvor: e-Novine Nepristajanje na njihovu slobodu

Pojavljivanje sveže srpskim batinama istraumiranog Teofila Pančića na Motovun Film Festivalu, projekcija Srpskog filma, te dodela nagrade za životno delo "50 godina" koja je otišla u ruke Ive Krištofa - obeležili su treći dan Motovuna

Treće veče festivala dotaklo se nasilja, i u filmu i u životu, za šta je glavnu ulogu dobio deo učesnika iz Srbije. Najpre je publiku >> Pročitaj celu vest na sajtu e-Novine << na Trgu pozdravio dvojac Dežulović & Pančić, u borbi protiv hrvatske kulture i srpskog junaštva. Sveže istraumiran nakon skorašnjeg napada u autobusu u Beogradu, kada su ga dvojica maskiranih "junačina" napala metalnim šipkama, Teofil Pančić zahvalio se organizatorima što su mu dozvolili da kaže nešto pred publikom. "Dvadeset godina nešto radiš i niko te ne zove da u Motovunu nešto kažeš, a onda te tamo neki naštangliraju u autobusu i, eto, dođeš u Motovun", rekao je Pančić i napomenuo da su mu neki na forumima zamerili "da izgleda suviše dobro".

Kao što vidimo na Pančiću, zakazalo je srpsko junaštvo, kao uostalom i hrvatsko pravosuđe, nadovezao se Dežulović. "Pronio se glas da Predrag Matvejević ide u zatvor. On neće ići u zatvor. Nama je kao utjeha ponuđena činjenica da je on formalno pravno slobodan čovjek zato što je kaznu odslužio. On je bio osuđen na uvjetnu kaznu i rok kušnje je istekao, on je sad slobodan čovjek, a mi bi trebali biti sretni jer živimo u zemlji u kojoj je Matvejević slobodan samo zato jer je odslužio kaznu. To je važno znati, jer ne treba pristati živjeti u zemlji u kojoj smo slobodni samo zato što smo odslužili kaznu, u zemlji u kojoj je recimo Teofil Pančić živ i zdrav samo zato što je preživio napad batinaša. Mi smo ovdje večeras, i Teofil i ja, u ime MFF i Sajma knjiga u Istri, da poručimo hrvatskom pravosuđu i hrvatskoj kulturi unjkavoj, koja je sve to prešutjela, kao i mitskoj srpskoj kulturi, da ne pristajemo na takvu slobodu", rekao je Dežulović i poručio publici da uživa "u slobodi koju smo za vas izborili".

Čovek koji je nekoliko puta zaista rizikovao život za film: Ivo Krištof, dobitnik nagrade za životno delo Photo: Nina Đurđević

Tako je zvanično počelo treće veče Motovun Film Festivala. Mali omaž mitskim predrasudama kojima robujemo vekovima, a zatim počast jednoj ženi koja je napustila ovaj svet 24. jula 2010. godine. Mia Ordemović dobila je nagradu za životno delo "50 godina" Motovun Film Festivala 2008. Danas, dve godine kasnije, Motovun se setio tog trenutka i njenih poruka publici kada je primila nagradu, čime je odao počast nedavno preminuloj velikoj jugoslovenskoj i hrvatskoj glumici, uz buran aplauz publike. Zatim je na scenu došao novi dobitnik nagrade za životno delo.

"Zamislite da vas plaćaju za to da padate s konja, skačete s 15. kata, primate šake posred nosa i strmopižđujete se niz padinu. Pa onda zamislite da to radite više od 50 godina". Ovim rečima predstavljen je čovek koji je za film nekoliko puta u životu zaista mogao poginuti, kaskader Ivo Krištof.

Treće veče festivala svakako je obeležila i projekcija Srpskog filma, koja je bila rasprodata, dok je masa ljudi ostala bez karata i stajala sa strane kina Barbakan, virila sa zidina kako bi ulovila poneku scenu. Mnogi su tražili da plate samo da ih puste unutra, iako je i na projekciji bila masa ljudi koji su stajali sa strane. Srđan Spasojević je na početku napomenuo publici da ima u vidu da je u pitanju samo film, pripremajući ih na ono šta ih čeka u narednih sat i po vremena.

Reakcije očekivane - dvadesetak ljudi je izašlo na pola filma, mlađarija se nekim scenama urnebesno smejala, dok je na kraju, moglo bi se reći, postignut efekat šoka. Tridesetak ljudi je aplaudiralo, ostali su se pokupili i otišli. Time je završena najposećenija projekcija najočekivanijeg filma ovogodišnjeg festivala.

Karta više za Srpski film Photo: Nina Đurđević

Za muzički deo bili su zaduženi pijanistica Branka Parlić, koja je izvodila dela Filipa Glasa, te Elvis Penava kvartet - iako je veliki deo Motovunaca izabrao zidiće, ćoškove, Aleju šankova ili domaće vino i zezao se do ranih jutarnjih sati.

Organizatori su u sredu pozvali kišu za naredni dan i najavili, ako ih posluša, da će u četvrtak u devet uveče na glavnom trgu biti održan veliki bal. Bez dress coda, naravno. Ako ne, rekao je Rajko Grlić, moraćete gledati filmove.

Poziv je urodio plodom i prvu polovinu dana na Motovun su se spustili oblaci, pljuštala je kiša, grmilo je toliko snažno, da se struja izgubila na tren a interneta, u trenutku dok ovo pišem, još nema. Ako čitate ovaj tekst, net je proradio i Motovun se ipak nekako opet povezao sa ostakom sveta.

U iščekivanju sunca, ili makar bala na kiši, uz lubenicu u okviru programa "Doručak sa autorom", Oliver Sertić i Andrea Matošević ćaskali su

Photo: Žarka Radoja

sa rumunskim scenaristom i režiserom Razvanom Raduleskuom i njegovom životnom i poslovnom partnerkom Melisom De Raf. Prethodno veče je prikazan njihov zajednički film Prije svega Felicia. Radulesku se smatra osnivačem novog rumunskog talasa, iako on sam ne misli da takvo šta postoji, jer režiseri za koje se smatra da pripadaju toj školi, po njemu su međusobno suviše različiti.

"Svaki režiser ima veoma specifičan način rada. Publika ih percipira kao slične jer imaju istu realnost ispred sebe kao inspiraciju", kaže Radulesku. Radulesku je radio scenario za filmove Roba i lova, Prije svega Felicia, Smrt gospodina Lazareskua, Utorak nakon Božića...

Photo: Žarka Radoja

"Mislim da je minimalizam ključna zajednička odlika rumunske nove kinematografije. Veoma je specifično kako se ti filmovi obraćaju realnosti. Mene zanima kako u priči teče vreme. Kada u priči u dva sata sabijete 12 sati, ta kompresija mora da se vidi. To predstavljanje realnosti je na neki način dead end." Radulesku se osvrnuo i na period komunizma, te naveo kako ga svi u Jugoistočnoj Evropi još uvek nose u sebi.

"U Rumuniji će stvari krenuti nabolje kada umre poslednji pionir, dakle osoba koja je u svečanoj odeći u proleće 1989. godine položila pionirsku zakletvu. Tada će ta zemlja imati jedan zdrav početak", pojasnio je Radulesku, ističući da i sam ima konfuziju u glavi zbog sistema vrednosti u kojem je rastao i onog kojeg danas živi.

Zbog kiše, pretposlednji dan festivala preseljen je u mala zatvorena kina, program je malo izmenjen, vremenski pomeren, a otkazana je projekcija montipajtonovskog Life of Brian, kao uvertira za dolazak legendarnog Terija Džounsa. Naručeni su kišobrani, i organizatori uglavnom gledaju stranicu Hidrometeorološkog zavoda. Za mali broj publike koja uopšte može stati u kino Bauer, biće prikazani filmovi Valhala se budi danskog režisera Nikolasa Ref na, Besa Srđana Karanovića i italijansko-austrijski film La Pivelina.

Nastavak na e-Novine... Losa vest 0 Dobra vest 0 Imaš li komentar na ovo?
Podeli ovo sa svojim prijateljima na Facebook-u


Domaći filmovi nagrađeni u Montrealu  

30.Jul.2010, 15:20, Izvor: Filmske.com Domaći filmovi nagrađeni u Montrealu

Domaći filmovi "Srpski film", "Život i smrt porno bande", "Tehnotajz: Edit i ja" i "Čarlston za Ognjenku" dobili su niz nagrada na festivalu "Fantazija" u Montrealu.
Horor triler "Srpski film" Srđana Spasojevića dobio je glavnu nagradu publike kao najbolji evropski, severnoamerički i južnoamerički film, a sa japanskim...

Nastavak na Filmske.com... Losa vest 0 Dobra vest 0



Pogledaj prvu stranicu sajta Vesti.rs za najnovije vesti

Dodajte komentar

Anti-SPAM zaštita: koliki je zbir brojeva jedan i dva?
(uneti brojku slovima, na primer: PET)


Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta e-Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva ovog sajta, već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta e-Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite kako bi uklonili sporni sadržaj.
Vaši prijatelji prate vesti i preko Facebook-a.
Prikljuci se i ti !