Jaltinske ruže za Antona Čehova

Izvor: Vostok.rs, 20.Apr.2014, 21:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Jaltinske ruže za Antona Čehova

20.04.2014. -

Poluostrvo Krim je uvek bilo gostoljubiv dom za ljude od umetnosti i književnosti. Tako je veliki pisac Anton Čehov proveo na Jalti poslednjih pet godina života. Ovde su se pojavile čuvene drame Višnjik i Tri sestre, kao i njegova pripovetka Dama s psetancetom, čija radnja se odvija upravo u tom crnomorskom gradu.

Čehov je doputovao u Krim na lečenje. Tuberkuloza nije ostavila izbora: Krim i samo Krim! 1898. godine porodica Čehov je rešila da se nastani >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << na Jalti. Pisac je izgradio kuću od lokalnog belog kamena – odmah su je nazvali Bela vikendica. Sada je ona poznata čitavom svetu kao muzej Čehova. Između ostalog od samog početka, čim se pojavila, piščeva kuća je odmah postala mestom kulturnog hodočašća i centar teže. Kako bi razgovarao sa Čehovom na Jaltu je dolazio Lav Tolstoj, Maksim Gorki. U Beloj vikendici dugo su gostili tada mladi pisci Ivan Bunjin i Aleksandar Kuprin. Uz to oko Čehova je odmah počeo da se vrti društveni život! Poznati krnjiževni kritičar, doktor filologije, profesor Moskovskog državnog univerziteta Vladimir Katajev kaže:

- Na Jalti on nije samo živeo, već od samog početka – sa njemu svojstvenim osećanjem duga prema društvu – postao je centar teže za one koji su hteli da pomažu bolesnima, posebno piscima, kao i učiteljima i drugim ljudima koji su dolazili na Jaltu na lečenje. Učestvovao je u sakupljanju novca i u brigama oko smeštaja tih ljudi. Mnogi su mu, zatim, sa zahvalnošću pisali.

1898. godine moskovsko pozorište MHAT postavlja Čehovljevog Galeba, i skoro odmah za njom drugu dramu pisca, Ujka Vanja. Čehov toliko želi da vidi predstavu. Ali lekari su neumoljivi: iz Jalte ni na metar. Tada je čitava trupa čuvenog pozorišta zajedno sa Stanislavskim došla na Krim: prvo su dali nekoliko predstava u Sevastopolju, a zatim osam dana na Jalti. Osam dana oduševljenja za ljubitelje pozorišta! Umetnici su pokazali najbolje postavke sa repertoara, među njima Galeba i Ujka Vanju. Čehov je bio na predstavama. Publika je bila oduševljena, autora su pozivali na bis...

Sada pozorište na Jalti nosi ime Čehova i redovno održava međunarodni festival Pozorište. Čehov. Jalta, gde dolaze trupe iz celog sveta. Jalta je ostavila ogroman trag u stvaralaštvu pisca, smatra Vladimir Katajev.

Život Jalte i život Čehova na Jalti najbolje se vide u njegvoj prepisci. U sabranim delima Čehova poslednja četiri toma pisama se čitaju kao zanimljiva proza – i svi događaji vezani za Jaltu tamo su predstavljeni... Na primer, samo u Dami sa psetancetom radnja se odvija na Jalti. Ali ko zna kako su se u Tri sestre i Viljnjiku, u pojedinim pričama odrazili utisci stečeni upravo na Jalti. To je tajna stvaralaštva.

Čehov je otkrio Krim ne samo svetu, već i sunarodnicima, uveren je pisac, istoričar ruske književnosti Aleksej Varlamov.

- Najprecizniju, najodmereniju, ne romantičarsku kao kod Puškina, već lekarski suvu ocenu dijagnozu, suštinu uloge Krima u ruskom životu dao je Čehov i svojim životom na Krimu, i pričama... Samo Dama s psetancetom koliko vredi. Mislim da je Čehov učinio Krim besmrtnim.

Vrlo skoro, u aprilu, u jaltinskoj Beloj vikendici biće održani jubilarni 35. Čehovljevi dani – međunarodna konferencija proučavalaca Čehovljevog dela. Spomen-muzej i čuveni vrt koji je pisac obožavao pripramaju se da prime goste. Upravo u aprilu počinju da cvetaju ruže koje je Čehov posebno voleo.

Rita Bolotska,

Izvor: Glas Rusije    

Nastavak na Vostok.rs...






Povezane vesti

Turizam na Krimu: Sve što ste hteli da znate, a niste imali priliku da pitate

Izvor: Vostok.rs, 21.Apr.2014, 21:02

21.04.2014. -..Šta vi zamišljate kada čujete reč Krim? Verovatno sunčano leto, južnu obalu sa jaltinskim promenadama, Crno more i lepe šljunkovite plaže. I sve to ovde, naravno, postoji. Ali ne treba zaboraviti ni na bogato turističko nasleđe Krima. Čehov, Ajvazovski, Vološin – upravo ovde...

Nastavak na Vostok.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.