Lep je centar Kruševca

Izvor: Blic, 31.Mar.2010, 11:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lep je centar Kruševca

Beograd kao grad na raskršću svetova, Istoka i Zapada, Balkana i srednje Evrope, svakako je primajući raznovrsne stilske uticaje mnogih kultura kroz vekove stekao tu dimenziju posebnosti koja ga vizuelno izdvaja od drugih evropskih i svetskih metropola. Takođe, uža gradska jezgra Kruševca i Novog Sada svima treba da služe kao primer. Sa druge strane, potencijal Niša u velikoj meri nije iskorišćen - priča Marko Kovač, zapaženi mladi arhitekta, koji je poslednjih nekoliko dana pokupio >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << brojne pohvale za rešenje rekonstrukcije stadiona Crvene zvezde.

Šta mislite o arhitektonskim rešenjima u Beogradu?

- Posebnost Beograda, u prvi mah, naročito ako je neko zlonameran, može se uporediti sa kojekakvom čudnom mešavinom, konglomeratom svega i svačega, miksom raznih ukusa koji daju bezukus, a poništavaju identitet. Međutim, kad je Beograd u pitanju, to nikako nije slučaj. Ako se uzme u obzir koje su sve značajne svetske civilizacije utemeljivale, gradile, podizale i širile Beograd ostavljajući tako, svaka ponaosob, svoj upečatljivi i neizbrisivi trag nadovezujući se jedna na drugu, onda se jasno pokazuje da je Beograd danas jedinstveni primer modernog grada koji je poseban spomenik i svedok burne ljudske istorije na ovim prostorima.

Koji grad u Srbiji se izdvaja po arhitekturi?

- Sviđaju mi se kako izgledaju uža gradska jezgra Kruševca i Novog Sada, kao i objekti spektakla u pojedinim srpskim gradovima u unutrašnjosti, među kojima se izdvajaju još nedovršeni i nedorečeni fudbalski stadion u Smederevu, kao i Centar "Milenijum" u Vršcu.

Šta vam se u prestonici ne sviđa?

- Mnogo toga nažalost. Danas se u Beogradu građevinarstvom i arhitekturom bavi svako, a osnovni motiv je brza i laka zarada, što kao rezultat daje potpuni haos i svako odsustvo pravila i reda te se tako neretko dešava da se susedni objekat obruši, da komšija komšiji kroz prozor gleda u kupatilo sa razdaljine od par metara, da sa svoje terase praktično možete da preskočite u komšijinu koji je u zgradi preko puta, i tako dalje.

Koji grad u Srbiji, po vašem mišljenju, najmanje brine o arhitektonskom izgledu?

- Možda Niš, grad sa velikim potencijalom kao centar jugoistočnog regiona Srbije. Međutim, teška materijalna situacija u tom gradu, nažalost, učinila je da se ovaj biser ne razvija u meri u kojoj bi trebalo.

Šta smatrate najvećim arhitektonskim promašajima u Beogradu?

- Jedan od najvećih urbanističko-arhitektonskih promašaja, po mom mišljenju, jeste i haotični saobraćaj u prestonici koji je posledica, pre svega, odsustva vizije kako će se Beograd razvijati kroz vreme. Zbog toga danas imamo saobraćajnu matricu i regulaciju koja odgovara Beogradu 60-ih ili 70-ih godina prošlog veka, a u međuvremenu se broj vozila udvostručio, ako ne i utrostručio. Kada je, primera radi, Barselona regulisala svoj saobraćaj, pravili su znatno šire ulice nego što je to u datom momentu bilo potrebno pa zato danas nemaju problema u saobraćaju kao mi. Jedini recept za suzbijanje ovakvih problema u budućnosti jeste vizionarski i predani rad, baziran na temeljnim analizama, kao i to da se svako bavi svojim poslom.

Sa druge strane, da li ima nešto što posebno treba pohvaliti i što bi mogao da bude primer kako dalje treba graditi?

- U moru novonastalog sivila koje u poslednjoj deceniji niče kao pečurke posle kiše, ima, na sreću i dosta svetlih primera koji ulepšavaju sliku arhitekture u Beogradu. Poneki novoizgrađeni objekti na Dušanovcu i u Šumicama odaju utisak kvalitetnih rešenja iza kojih stoji temeljan rad. Tu su i čitavi stambeni blokovi na Novom Beogradu koje je izveo "Energoprojekt". Nova poslovna zgrada "Tri lista duvana" na uglu Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra ambijentalno je uklopljena u postojeću okolnu urbanu strukturu, što je jako bitno kada se nešto novo ugrađuje u postojeći kontekst.

Kako vidite budući razvoj Beograda?

- Da bi Beograd konačno sišao na reke, treba prvo osloboditi Savski amfiteatar izmeštanjem postojeće železničke stanice. Da bi to bilo realizovano treba završiti novu modernu stanicu Prokop o čemu se priča više od 30 godina, a što je i dan-danas aktuelno. Neke rečenice i planovi iz 70-ih godina se sukcesivno ponavljaju i danas. Ipak, mislim da određenih pomaka ima, radovi na Prokopu se polako zahuktavaju tako da će razvoj Beograda zasigurno ići u tom pravcu. Osim toga, tu su i izgradnja metroa, novih mostova preko Save i Dunava, kao i razvoj trećeg Beograda na levoj obali Dunava.

Šta Beograd izdvaja u odnosu na gradove u Evropi?

- Koliko god pomenute arhitektonske anomalije bile intenzivne i brojne, ostaju u dubokoj senci samog Beograda, njegovih arhitektonskih podviga i simbola poput hrama Svetog Save, "Beograđanke", istočne i zapadne kapije, "Marakane", beogradskih mostova, ali i starih beogradskih kafana i pekara pored kojih su, doduše, iznikli moderni kafići i picerije. Svi zajedno čine taj specifičan spoj sličan onom sa početka priče, i revnosno čuvaju duh Beograda koji je i pored svega, po mom dubokom uverenju, neuništiv. Ipak, treba obratiti pažnju da se taj duh neguje, što nije baš bio slučaj proteklih godina.
Pogledaj vesti o: Kruševac

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.