Vaskrs pred golgotu

Izvor: Politika, 19.Apr.2014, 11:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vaskrs pred golgotu

Najveći hrišćanski praznik prestolonaslednik Aleksandar proveo je u Prizrenu, Gračanici, a obišao je i albansku granicu, Đevđeliju..

 „U carostavnoj Gračanici na Kosovu, u sredini oslobođenoga naroda primio je prestolonaslednik Aleksandar sveto pričešće. Pre godinu dana pukovi srpske pobedne vojske na slobodnom Kosovu primili su isto takvo pričešće. Ali, koliko je još daleko tadašnji dan od bio od današnjega...” Ovaj članak, objavljen na prvoj strani „Politike”, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << pre tačno sto godina uverljivo govori o raspoloženju koje je u Srbiji vladalo o Uskrsu, 1914. godine.

Najveći hrišćanski praznik i tada je, kao i ove godine obeležen 20. aprila (6. po starom kalendaru), ali su ga ondašnje generacije Srba dočekale u drugačijem raspoloženju od današnjih. Jer, između dva praznika dogodile su se važne stvari – Balkanski ratovi su završeni, novopripojeni krajevi (Raška oblast, Kosovo i veći deo Makedonije) postali su deo Srbije, a novi rat koji će, sa svojim strahotama izbiti za samo tri meseca tada se još činio dalekim...

Zato je, 1914. godine Vaskrs dočekan sa osećanjem ponosa i nacionalnog jedinstva koje se teško moglo prikriti: „I danas se, od Radovišta do Triglava, od Ohridskog jezera do Vršačkih planina, pod Romanijom isto kao i pod Velebitom, oko Treskavica, kao i u baranjskim dubravama slavi Vaskrs sa radošću i spokojstvom, kao i u najsvetlije dane stare srpske carevine. Danas se cela ta srpska zemlja oseća kao velika duša, koju ništa više ne može da uguži i čije jedinstvo niko ne može da razbije”, stoji u „Politikinom” tekstu sa prve strane.

Saglasno sa simbolikom Vaskrsa pravljena su, tih dana i druga, slična poređenja. Tako je u članku „Na Veliki petak”, objavljenom dan ranije, 4. aprila Hristovo raspeće i vaskrsenje upoređeno sa sudbinom srpskog naroda: „I naše je vaskrsnuće otpočelo draga braćo! I naš će Uskrs morati uskoro doći. Novo, životvorno seme naše nacije koje su svojim leševima po Trakiji, Maćedoniji i Albaniji posejala braća naša učiniće da skoro, možda i vrlo skoro i mi slavimo potpun nacionalni Vaskrs naš.”

U skladu sa tim osećanjima i očekivanjima treba razumeti i odluku prestolonaslednika Aleksandra, da praznike provede na Kosovu. On je tamo otputovao nekoliko dana ranije, specijalnim vozom, a posetio je, u dva navrata i Makedoniju: „Prestolonaslednik je proveo jedan dan u Skoplju, zatim dva dana na Kosovu, odakle je na Veliku subotu napravio izlet do Prizrena i albanske granice. Na prvi dan Uskrsa prisustvovao je službi u Gračanici i tom se prilikom pričestio, a crkvi podario zlatni putir sa svim sasudima za sveto pričešće. Drugog dana Uskrsa posetio je Đevđeliju i Dorjan”, prenela je 8. aprila „Politika”.

Ova poseta bila je, međutim, više od simbolike. Ona je, po svemu sudeći imala i svoj „spoljnopolitički” karakter i poruku. Jer, baš u vreme vaskršnjih praznika pojačani su oružani pokreti Albanaca na Kosovu i drugim delovima Balkana i uočavano sve agresivnije ponašanje Austrougarske, u čemu je postojala očigledna korelacija. Tako je, tih dana u Abaciji održan sastanak državnih delegacija Italije i Austrougarske, na kojoj je bilo reči i o Balkanskom poluostrvu. Austrijski list „Noe presse” izveštavajući sa tog sastanka, između ostalog je primetio: „U italijanskim političkim krugovima došlo se do uverenja da postojanje velikosrpske ideje može u budućnosti predstavljati opasnost i da joj zbog toga još za vremena treba postaviti granicu…”

Ove dve sile donele su i odluku o zajedničkoj vojnoj intervenciji u Albaniji „ako se tamo stvari otrgnu kontroli”, a Austrougarska je rado pružala zaštitu i utočište svima koji su se, na Kosovu i drugim delovima Kraljevine Srbije borili protiv srpskih vlasti. Jedan od takvih bio je i Isa Boljetinac, koji se povukao u okolinu Skadra odakle se pripremao, da na leto podigne veliki ustanak na Kosovu. On je austrougarskim listovima, koji su mu davali veliki publicitet tom prilikom, između ostalog izjavio: „Kosovo se mora pripojiti Albaniji, jer Albanija bez Kosova nije Albanija. Kosovo i Albanija su jedno. Davanje Kosova Srbiji je najveća nepravda koju je Evropa ikada učinila, nepravda koja se i samoj Evropi može gorko osvetiti. Da se Kosovo oslobodi od Srba neće ići lako, ali mi se nećemo smiriti dok to ne postignemo”, prenela je „Politika” u članku pomalo sarkastičnog naslova – „Isa fon Boljetin”.

Ali, bez obzira na ovu i mnoge druge, uznemirujuće vesti vaskršnji praznici prošli su u lepoj i opuštenoj atmosferi. Niko tada još nije očekivao da će, za samo tri meseca početi najveći rat koji je svet do tada video, rat u kojem će Srbija izgubiti više od četvrtine stanovnika. Još manje da će neki od problema sa kojim su se suočavale tadašnje generacije i kroz jednog veka biti aktuelni...

Jovan Gajić

-----------------------------------------------------------

„Loptačke” utakmice i „turisti” iz Skoplja

Prestonica Srbije Beograd, iako mnogo manja nego danas (pred Prvi svetski rat imao je oko 90.000 stanovnika) brzo je, tih godina menjala izgled i primala razne „jevropejske” novotarije. To se osećalo i tokom  praznika, pa su za Vaskrs u Beogradu organizovane „loptačke” (fudbalske) utakmice koje nije pokvarila ni kiša, a sva pozorišta radila su punom parom. Beograđani su, tih dana iz „Politike” saznali i da će na Terazijama, uskoro biti postavljena fontana, rad Ivana Meštrovića, koja će prethodno biti prikazana na prestižnoj, umetničkoj izložbi u Veneciji. „Politika” je javila da je Beograd, na drugi dan Vaskrsa posetila veća grupa izletnika iz Skoplja: „Na drugi dan Uskrsa specijalnim vozom stiže tri stotine izletnika iz Skoplja. Izletnici će se baviti u Beogradu drugog i trećeg dana Uskrsa, radi razgledanja prestolnice i njenih znamenitosti.”

objavljeno: 19.04.2014

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.