Ruski sociolog: Ruski građani smatraju da je Srbija de-fakto priznala Kosovo

Izvor: Vostok.rs, 24.Nov.2014, 12:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ruski sociolog: Ruski građani smatraju da je Srbija de-fakto priznala Kosovo

24.11.2014. -

Ruski građani nisu protiv prava nacije na smoopredeljenje i referendume, istina, to se pre odnosi na države sa antiruskom retorikom. Pri tome za većinu raspad velikih država i dalje je nepoželjan. Takvi su podaci poslednjeg anketiranja javnog mnjenja koje je izveo VCIOM (Savezni centar za proučavanje javnog mnjenja). A kako se u taj sistem vrednosti uklapa Kosovo?

42% anketiranih ruskih građana >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << pozitivno ocenjuje težnju odvajanja od velikih država. 71% smatra da to treba činiti preko opšteg referenduma. U najvećoj zemlji na svetu sa federativnim uređenjem to je malo čudno čuti... Ipak objašnjenje postoji, kaže direktor VCIOM Valerij Fjodorov:

- U sovjetsko vreme smatralo se da je pravo nacija na samoopredeljenje, sve do otcepljenja, sveto. Ipak 1991-1992. godine priznanje tih prava dovelo je do raspada SSSR, što je postalo ozbiljna trauma za naše društvo. Dalje je počela Čečenija, koja je dovela u pitanje teritorijalnu celovitost Rusije. Tada se trauma samo pooštrila, a pravo nacija na samoopredeljenje bilo je diskreditovano. Ali 2014. godine negativna kvalifikacija ovog prava kao „separatizma“ bila je pokolebana izvesnim događajima.

Reč je o paradi referenduma, i nije važno koliko su nezvanični (kao u Kataloniji) ili neuspešni (kao u Škotskoj) oni bili. Ali glavna vakcina protiv "alergije na samoopredeljenje" bili su događaji na Krimu.

- Sve ove referendume ruski građani tumače kao pravednu realizaciju prava stanovništva na izbor sopstvenog puta, objašnjava sociolog Valerij Fjodorov. I očuvanje teritorijalne celovitosti po svaku cenu, između ostalog gušenjem secesionističkih raspoloženja, više nije aktualno. Opšteg stava u principu nema, svet je postao složeniji, zato se bira u svakom konkretnom slučaju. Logika ruskih građana je sledeća: ko je sa nama, koga simpatišemo, taj je u pravu, a sa kim nam se putevi ne ukrštaju zbog antiruskog kursa, njega ne podržavamo.

Činilo bi se, "ko je naš simpatizer, taj je upravu". Ipak u Srbiji se sada beleži zanimljiva kampanja, na primer skoro 100% garantovano članstvo Kosova u MOK neka izdanja predstavljaju kao izdaju Rusije i Kine, koje će se očigledno suzdržati od toga da blokiraju ovu odluku. Mada, i to se već mnogo puta podvlačilo, Srbija se sama Briselskim sporazumom obavezala da ne ometa članstvo pokrajine u međunarodnim organizacijama. Ruski građani odavno nisu bili anketirani o problemu Kosova, mada na nivou 2008. godine sve češće je prevladavalo mišljenje da druge zemlje ne treba da se mešaju u problem pokrajine, ali sama podrška stava Beograda je opadala, i sudeći po dinamici, može se pretpostaviti da je sada ona još niža. Direktor VCIOM Valerij Fjodorov objašnjava to na sledeći način:

- Prvi i glavni razlog je to što se promenio odnos samog srpskog rukovodstva prema Kosovu. Ako je ranije ono stajalo na čvrstoj poziciji, sada se vidi da se na rečima raniji stav čuva, a realno vlasti su pristale na de-fakto nezavisnost Kosova. Nažalost, to je tako. Zato se ruski građani neće boriti se za onog ko neće sam za sebe da se bori. Sam zvanični stav Rusije o Kosovu ne mogu da prokomentarišem, to je pitanje za stručnjake za diplomatske odnose.

Zanimljivo je da navodeći najprijateljskije zemlje u uslovima konfrontacije sa Zapadom, ruski građani su u celini ispoljili zavidni pragmatizam: vode na spisku partneri iz Evroazijske ekonomske zajednice i BRIKS. Srbija se našla u sredini tablice, ali Valerij Fjodorov poziva da se iz toga ne izvlače ishitreni zaključci, već da se preduzmu realni koraci:

- Sa Srbijom nas mnogo toga povezuje, ako govorimo o istoriji, ali trenutno ekonomske veze nisu toliko jake, robna razmena nije visoka. Treba raditi na tome, tada će i pažnja ruskih građana biti veća. Ali treba uzeti u obzir da ograničenje vezano za veličinu zemlje uvek će postojati. Tu Srbi ne treba da se vređaju. Imamo vernog saveznika kao što je Jermenija, učesnik evroazijskih integracionih procesa. Ali i Jermenija u rejtingu prijateljskih zemalja zauzima ne baš visoko mesto jednostavno zato što je zemlja vrlo mala i ljudi ne mogu sve da prate.

Izvor: Glas Rusije    

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.